Uvođenje taksi na korišćenje kablovske televizije, mobilnih telefona i brojila za električnu energiju pomoću kojih Ministarstvo finasija planira da prevaziđe manjak novca u državnoj kasi je, smatraju u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) loše, ali i bolje od onih koje su se ranije najavljivale, prije svega smanjenja zarada zaposlenih.
“To su iznuđene mjere čiji će rezultat biti novih 15 miliona eura u budžetu na godišnjem nivou. Ove mjere same po sebi nijesu dobre, ali su svakako manje loše rješenje u odnosa na sve ostale koje su pominjali predstavnici Ministarstva finasija”, kazao je poslanik SDP-a Damir Šehović.
Pošto predstavnici Vlade neće da saopšte koliko novca fali budžetu ne zna se da li će 15 miliona bidi dovoljno, a ukoliko ne bude, Šehović smatra da bi trebalo razmišljati o uvođenju “kriznog poreza”.
“Onda bi po uzoru na zemlje regiona trebalo razmišljati o uvođenju takozvanog kriznog poreza, koji bi se odnosio na one sa najvišim primanjima, iznad 1.000 eura, i koji bi bio ograničenog trajanja”, kazao je on.
Jedan od predloga Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je bio i da se poveća porez na dodatu vrijednost (PDV) koji sada iznosi 17 odsto. Šehović smatra da je dobro što nije uvažen taj predlog.
” U stručnom i političkom smislu sam protiv svakog povećanje PDV-a ili linearnog smanjivanja plata jer bi to dodatno usporilo ekonomiju, a bilo bi i krajnje neodgovorno i nepošteno prema najširem krugu ljudi.
Povećanje PDV-a bi bilo kontraproduktivno sa stanovišta likvidnosti privrede, ali i krajnje nepravedno prema poreskim obveznicima zbog regresivnog karaktera ovog poreza, odnosno činjenice da bi ovo povećanje najviše teretilo upravo najugroženije” kazao je Šehović.
On je ocjenio da se javne finansije Crne Gore nalaze pred ozbiljnim iskušenjem, koje je najviše rezultat aktiviranja visoko rizičnih državnih garancija koje se odnose na KAP “što je opasnost na koju je SDP konstantno ukazivala”.
“Uzimajući u obzir ogroman pritisak na budžet koji prave već plaćene državne garancij, i one koje tek dospijevaju na naplatu, kao i nastavak negativnih kretanja u zemljama EU koja se svakako dijelom reflektuju i na našu ekonomiju,
Ministarstvo finansija je bilo primorano da krene u pravcu smanjenja javnih rashoda kroz rebalans budžeta, ali i traženja dodatnog prostora za povećanje javnih prihoda”, kazao je on.
Oporezivanja početi od bogatih
Kada je već situacija u budžetu kakva jeste, Šehović smatra da nije pravo pitanje da li treba uvesti dodatne takse, već da li je pravednije uvesti te takse ili povećati druge poreze.
“Ako već moramo uvesti nove ili povećati postojeće poreze, onda se to mora raditi na način koji neće ugroziti uslove poslovanja. Čak ni pod izgovorom suočavanja sa manjkom u bužetu ne smijemo dodatno izvitoperiti inače nepravednu distribuciju bogatstva u Crnoj Gori.
Ukoliko to uradimo, onda ćemo stvoriti pogodno tlo za porast i onako izražene nejednakosti sa kojom se suočavamo”.kazao je Šehović.
Nova strateška greška vodi u bankrot
Kriza javnih finansija se mogla izbjeći “da je prihvaćen koncept SDP-a o KAP-u, i da država nije pomagala neodgovornog ruskog partnera koji je umjesto da unosi, iznosio novac iz Crne Gore, i to na uštrb svih ostalih poreskih obveznika koji su ga stvarali“.
“Važnije od odnosa prema najavljenim mjerama koje je Ministarstvo finansija predložilo jeste da izvučemo pouke i da napravimo zaokret od dosadašnje politike, zbog čega je potrebno do kraja ispoštovati zaključke Skupštine oko KAP-a, jer bi nas nova strateška greška mogla odvesti u bankrot”, kategoričan je Šehović.
vijesti.me
