Katnić: Za sada nećemo povećati stopu PDV-a

Još uvijek nema razloga za zabrinutost zbog novog zaduživanja. Ovaj nivo duga od 50 odsto BDP-a je umjeren, značajno manji od prosjeka u Evropskoj uniji i u okvirima je Mastritskih kriterijuma. Međutim, trend rasta duga je negativan a struktura u dijelu ročnosti i cijene se pogoršava- što zahtijeva oprez i definisanje adekvatnih politika. Zato je neophodan nastavak fiskalne konsolidacije koji neće ugroziti, već podstaći investicije i privredni rast, rekao je ministar Katnić.

Ministar finansija dr Milorad Katnićkazao je da Vlada za sada neće pribjeći povećanju stope PDV-a jer takva mjera smanjuje kupovnu moć stanovništva.

– Analize pokazuju da postoji prostor za povećanje prihoda povećanjem osnovne stope PDV-a. Međutim, svako povećanje PDV-a smanjuje kupovnu moć i može negativno uticati na uslužni, a posebno turistički sektor. Zato smo posebno pažljivi sa ovom mjerom i preferiramo konsolidaciju kroz smanjenje rashoda, a ne povećanje poreskih stopa- rekao je Katnić u intervjuu za Portal Analitika.

Ministar fnansija priznaje da Crna Gora ima višak radnika u javnom sektoru i da su izdvajanja za taj sektor iznad međunarodnih standarda..

– Crnogorska ekonomija, sa krizom i bez nje, ne može biti konkurentna sa javnim sektorom od oko 50 hiljada zaposlenih. Iako pojedinačno nezadovoljavajuće, u ukupnim relativnim pokazateljima, izdvajanja za plate u Crnoj Gori su iznad međunarodnih standarda. Već plaćamo visoku cijenu za finansiranje rashoda koji prevazilaze izvorne prihode, pa je naš osnovni zadatak da smanjimo potrošnju, ali na način da ne ugrozimo standard najosjetljivijih socijalnih grupa i da ne pogoršamo uslove za poslovanje. Kako mandatorni (obavezni) rashodi predstavljaju velik dio ukupnih javnih troškova, njihovo smanjenje je istovremeno neophodno, osjetljivo i teško sprovodivo, objasnio je Katnić.

ANALITIKA: Vlada je donijela odluku da se u 2012. godini zaduži 230 miliona eura. Da li će novo zaduženje ugroziti finansijsku stabilnost Crne Gore, budući da će se nivo duga približiti 50 odsto BDP-a?

KATNIĆ: Novo zaduživanje neće ugroziti finansijsku stabilnost. Zakonom o budžetu za 2012. godinu planirano je zaduživanje u iznosu od 230 miliona eura. Najveći dio ovih sredstava obezbijedili smo kroz kredit Svjetske banke u iznosu od 60 miliona eura i aranžman koji zaključujemo sa Kredit svisom (Credit Suisse) u iznosu od 150 miliona eura, od čega se 52 miliona odnose na refinansiranje postojećeg duga.

Time smo sačuvali ekonomsku stabilnost jer smo obezbijedili sredstva za servisiranje i plaćanje svih budžetskih obaveza što je prvi kratkoročni zadatak budžeta. Uzimajući u obzir poteškoće u zaduživanju, sa kojima se suočavaju sve države – posebno one sa neinvesticionim kreditnim rejtingom – obezbjeđenje većine potrebnih sredstava već u prvom kvartalu predstavlja uspjeh.

Uz značajno zaduživanje, ove godine ćemo otplatiti preko 200 miliona eura obaveza. Uz sva pogoršanja fiskalne pozicije i dodatna zaduženja, javni dug Crne Gore u 2012. godini iznosiće oko 50 odsto BDP-a.

ANALITIKA: Da li će državna kasa biti na iskušenju 2014. i 2015. godine kada dolazi na naplatu glavnice od obveznica?

KATNIĆ: Još uvijek nema razloga za zabrinutost. Ovaj nivo duga je umjeren, značajno manji od prosjeka u Evropskoj uniji i u okvirima je Mastritskih kriterijuma. Međutim, trend rasta duga je negativan, a struktura u dijelu ročnosti i cijene se pogoršava što zahtijeva oprez i definisanje adekvatnih politika.

U tom smislu, važno je da smanjimo potrebu za zaduživanjem, ali je još važnije da usvojimo politike koje će omogućiti silaznu putanju duga na srednji rok. Zato je neophodan nastavak fiskalne konsolidacije koji neće ugroziti, već podstaći investicije i rast. Neophodno je da povećamo kredibilitet, da imamo pristup međunarodnom tržištu, ali i međunarodne finansijske institucije kao partnere za dodatnu sigurnost. Tako ćemo smanjiti troškove zaduživanja i obaveze za budućnost koje „jedu“ i ugrožavaju produktivnu potrošnju.

Fiskalna konsolidacija u funkciji ekonomskog rasta treba da je osnovni cilj fiskalne politike. U tom kontekstu, smanjenje državne potrošnje i deficita je težak i nepopularan posao, ali ga moramo izvršiti ako želimo zdrave osnove za budućnost.

ANALITIKA: Zašto se Ministarstvo finansija odlučilo da se zaduži kod švajcarske banke, a ne na neki drugi način?

KATNIĆ: Donošenju odluke o sklapanju kreditnog aranžmana sa Kredit svis bankom prethodilo je detaljno razmatranje svih opcija, uključujući i emisiju euroobveznica, koja smo, u prethodnom periodu, uspješno sproveli u dva navrata. Međutim, uslovi na međunarodnom tržištu kapitala su se znatno pogoršali, usljed čega je i značajno poskupila cijena zaduživanja. Vodili smo bilateralne pregovore sa više međunarodnih finansijskih institucija, ali su ponuđene kamatne stope bile više u odnosu na opciju za koju smo se odlučili. Dakle, nakon što se pokazala kao najpovoljniji kreditor, sa ukupnom kamatnom stopom od oko 8 odsto – Kredit svis banka bila je konačan Vladin izbor!

Od ukupnog kreditnog aranžmana sa švajcarskom bankom u iznosu od 150 miliona eura, 52 miliona eura odnosi se na refinansiranje postojećeg duga prema ovom kreditoru čime smo popravili postojeću ročnu strukturu i obezbijedili bolju likvidnost budžetu u narednom periodu. Svjesni smo da ovo znači dodatne troškove u dijelu kamata i zato će naši napori u narednom periodu biti usmjereni na smanjenje potrebe za zaduživanjem.

ANALITIKA: Koji su razlozi ovolikog zaduživanja, odnosno da li je glavni razlog moguće aktiviranje svih garancija izdatih Kombinatu aluminijuma?

KATNIĆ: Aktiviranje garancija izdatih Kombinatu aluminijuma svakako predstavlja pritisak na budžet koji nije zanemariv.Ali, nije to jedini i glavni razlog zaduživanja. O tome svjedoče zaduživanja gotovo svih država regiona i Evrope koje su suočene sa sličnim strukturnim ekonomskim problemima i zbog kojih vrše zaduživanje. Glavni pritisak na rashode i deficit, a time i zaduživanje, su mandatorni rashodi – plate, penzije i socijalna davanja koji čine oko 80 odsto potrošnje.

Crna Gora se, kao uostalom i gotovo sve države Evrope, suočava sa izazovom smanjenja budžetkih prihoda, usljed pada kreditne aktivnosti, investicija, slabije likvidnosti i oslabljene ukupne ekonomske aktivnosti. Istovremeno su troškovi za plate i penzije povećani zbog rigidnih zakona i kolektivnih ugovora koji ne omogućavaju da se u teškim vremenima izvrši automatsko fiskalno prilagođavanje. Veći rashodi i manji troškovi znače veći deficit i potrebu da bude pokriven zaduživanjem, posebno u godinama kada nemamo značajnijih priliva po osnovu privatizacija. Dakle, povećanje duga bila je neizbježna negativna posljedica pogoršanih ekonomskih i fiskalnih perfomansi, a ne rezultat autonomne odluke.

ANALITIKA: Koliki je ukupan iznos izdatih garancija?

KATNIĆ: Ukupan iznos izdatih garancija čini oko 10,5 odsto BDP-a (350 miliona eura), od čega rizičan portfolio garancija iznosi oko 3,5 odsto BDP-a. Naša namjera je da smanjimo udio garancija i ove godine smo bili restriktivni sa svega 10 miliona eura novih garancija u funkciji rehabilitacije željezničke infrastrukture.

ANALITIKA: Ekonomski ekspert profesor dr Vladimir Gligorov smatra da je svaki nivo duga pa čak i onaj od 45 odsto BDP-a visok, ukoliko nema dinamičnijeg privrednog rasta. Budući da Crna Gora u ovoj godini neće imati privredni rast, da li je vrijeme da Vlada počne da razmišlja o otpuštanju radnika iz javnog sektora i smanjenju plata?

KATNIĆ: Kreiranje finansijski održivog i funkcionalnog državnog aparata mora biti jedan od prioriteta Vlade. Crnogorska ekonomija, sa krizom i bez nje, ne može biti konkurentna sa javnim sektorom od oko 50 hiljada zaposlenih.

Iako pojedinačno nezadovoljavajuće, u ukupnim relativnim pokazateljima, izdvajanja za plate u Crnoj Gori su iznad međunarodnih standarda. Već plaćamo visoku cijenu za finansiranje rashoda koji prevazilaze izvorne prihode, pa je naš osnovni zadatak da smanjimo potrošnju, ali na način da ne ugrozimo standard najosjetljivijih socijalnih grupa i da ne pogoršamo uslove za poslovanje. Kako mandatorni (obavezni) rashodi predstavljaju velik dio ukupnih javnih troškova, njihovo smanjenje je istovremeno neophodno, osjetljivo i teško sprovodivo.

Potreban je odgovorniji odnos i više razumijevanja kako bismo ovo teško i ekonomski neizvjesno vrijeme prebrodili bez novih poremećaja. Mnoge mjere smo kao Vlada sproveli, ali neke zavise od socijalnih partnera, prvenstveno sindikata koji treba da bude konkstruktivan i realan partner u rješavanju zajedničkih problema. Na putu uspostavljanja stabilnosti i stvaranja uslova za rast, jako je važno da ne napravimo greške koje će ugroziti dugoročni prosperitet.

ANALITIKA: Da li se i dalje razmišlja o povećanju PDV-a i da li eventualno povećanje tog poreza može pokrenuti spiralu poskupljenja?

KATNIĆ: Analize pokazuju da postoji prostor za povećanje prihoda povećanjem osnovne stope PDV-a. Međutim, svako povećanje PDV-a smanjuje kupovnu moć i može negativno uticati na uslužni, a posebno turistički sektor. Zato smo posebno pažljivi sa ovom mjerom i preferiramo konsolidaciju kroz smanjenje rashoda, a ne povećanje poreskih stopa.

Podsjećam, PDV je poreski oblik koji se najefikasnije prikuplja, a po suštini predstavlja oporezivanje potrošnje, pa najmanje distorzivno utiče na ekonomsku aktivnost i konkurentnost ekonomije. Zato su mnoge države u Evropi, u potrebi ostvarenja većih prihoda, posegnuli za mjerom povećanja PDV-a.

PDV u Crnoj Gori sa osnovnom stopom od 17 odsto i sniženom od 7 odsto je među najnižima u Evropi. Pozitivno je što se osnovna poreska stopa nije mijenjala od njegovog uvođenja i što smo u tom dijelu pokazali stabilnost.

ANALITIKA: Ima li prostora za povećanje poreza i doprinosa na najveće plate i na dobit preduzeća?

KATNIĆ: Smatram da ne treba povećavati ove stope. Vidite, porez na dohodak i dobit, kao i doprinosi, predstavljaju direktne poreze koji opterećuju rad i zaradu. Direktni porezi najviše negativno utiču na produktivnost, konkurentnost, investicije i, u krajnjem, na motivaciju da se (regularno) radi. Njihova stabilnost je mjera konzistentnosti poreske politike. Istovremeno, doprinosi su, po našem mišljenju, i dalje visoki i srednjoročno treba ići u pravcu pojednostavljenja i smanjenja doprinosa. Zato je ovo dio poreskog sistema koji, ukoliko ne možemo unaprijediti kroz smanjenje stopa, treba „zaključati“ i sačuvati.

ANALITIKA: Vratimo se na ekonomiju. Privrednici se žale na neprimjereno visoke kamate bankarskog sektora. Da li je vrijeme da Vlada, možda, uvede dodatni porez bankama slično onome kako je to uradila Mađarska,?

KATNIĆ: Inicijativa za uvođenje bankarskog poreza dolazi od slabog razumijevanja koncepta. Ideja na nivou Evropske unije je bila da se uvede porez na međubankarske transakcije i operacije koje banke i drugi akteri imaju na finansijskim tržištima, a prvenstveno tržištima kapitala, kao i na prekogranične bankarske transakcije. Velika Britanija, budući da je finansijski centar Evrope, se strogo protivi uvođenju takvog poreza, iako je inicijativa došla od tadašnjeg ministra Gordona Brauna, dok je Švedska ubrzo nakon uvođenja poreza isti ukinula jer su se trgovci akcijama, derivatima i drugim finansijskim instrumentima preselili u London.

U Crnoj Gori uvođenje ovakvog poreza bi značilo poskupljivanje transakcija koje u najvećem dijelu obavljaju građani i država, kao i privredna lica i mogao bi imati uticaj na povećanje kamatnih stopa koje su u Crnoj Gori već visoke. Neophodno je da stvorimo uslove da se smanje rizici, smanji cijena obezbjeđenja sredstava, a time i kamatne stope. Ne smijemo upasti u zamku definisanja populističkih mjera koje će urušiti stabilnost koja je postigunuta u finansijskom sistemu.

ANALITIKA: Vlada često potencira priču da je u posljednjih nekoliko godima značajno smanjila javnu potrošnju. Imate li konkretne podatke?

KATNIĆ: U prethodne tri godine je sprovođena intenzivna fiskalna konsolidacija, koja je, između ostalog, rezultirala smanjenjem javne potrošnje za 10 procentnih poena, odnosno za oko 300 miliona eura. Istovremeno smo uspjeli da, i u periodu najveće krize, zadržimo poreske stope osnovnih poreza PDV-a, poreza na dobit i dohoda) i, u tom dijelu, očuvamo standard najšire populacije.

ANALITIKA: Dosta polemika u javnosti je izazvala najava da će Ministarstvo finansija uvesti takse na električna brojila, kablovsku televiziju i SIM kartice. Da li će takve mjere ugroziti standard građana?

KATNIĆ: Takve mjere neće ugroziti standard građana niti uslove poslovanja. Znači, Ministarstvo finansija je usmjereno na dalje smanjenje rashoda, kao i na definisanje i sprovođenje mjera korigovanja prihodne strane, i to prvenstveno kroz politiku smanjenja sive ekonomije i korekciju ciljanih fiskaliteta, odnosno onih koji neće ugroziti standard građana niti uslove poslovanja.

ANALITIKA: Koliko će se u državnu kasu sliti primjenom predloženih mjera, budući na predloženi rebalans budžeta od 15 miliona eura?

KATNIĆ: Implementacija predloženih mjera povećala bi budžetske prihode za oko 15 miliona eura, koliko iznosi i rebalans budžeta. Da objasnim: u Crnoj Gori ima oko 1,1 miliona SIM kartica, tako da bi taksa u iznosu od 1 euro po kartici mjesečno donijela, po konzervativnom obračunu, između 7 i 8 miliona eura na godišnjem nivou, uzimajući u obzir korekciju za neaktivne SIM kartice. Dalje, prema procjeni Ministarstva finansija, uvođenjem takse u iznosu od 1 eura mjesečno po priključku za kablovsku televiziju prihodovalo bi se oko 1,8 miliona eura godišnje.

U Crnoj Gori ima oko 400.000 električnih brojila i uvođenje takse od 1 eura mjesečno donijelo bi oko 4,8 miliona eura na godišnjem nivou. U cilju zaštite najugroženijeg dijela građana, planirano je oslobađanje od ove obaveze korisnika subvencija za račune za električnu energiju i onih kategorija za koje se procijeni da su socijalno ugroženi.

Nakon finalizovanja teksta zakona, koji će precizno definisati uvođenje ovih fiskaliteta i način njihovog obračuna i plaćanja, javnost će biti obaviještena o konkretnim detaljima.

portalanalitika.me

Check Also

Rekordnih sedam miliona eura profita za Hipotekarnu banku u trećem kvartalu

Hipotekarna banka ostvarila je u trećem kvartalu ove godine neto dobit od 7,048 miliona eura, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *