Po uzoru na razvijene zemlje Evrope u Crnoj Gori nedavno je predstavljen projekat stambene štedionice koja će omogućiti kupovinu stana po povoljnim uslovima. Priliku za rješavanje stambenog pitanja na ovaj način vide hiljade mladih u Crnoj Gori. Međutim, na to će morati da sačekaju još neko vrijeme, dok se ne usvoji zakon koji će omogućiti funkcionisanje štedionice.
Iako još nije precizirano kolike će biti kamate i učešće, projekat se najavljuje kao mnogo povoljnija varijanta za rješavanje stambenih pitanja u odnosu na standardne kredite.
Ivan i Andrea Roganović samo su jedan od hiljade bračnih parova koji nemaju riješeno stambeno pitanje. Stambeni krediti koji se nude u bankama, kako su kazali, nijesu povoljni jer su kamatne stope previsoke. Svoju šansu da stvore krov nad glavom vide u projektu stambene štedionice, od kojeg se očekuju povoljniji uslovi.
“Uslovi za kupovinu stana po sadašnjim uslovima su vrlo nepovoljni. Ukoliko bi želio da kupim stan od 40 kvadratnih metara morao bi da ga platim oko 40.000, jer su sada takve cijene. Zbog kamate na taj iznos, na 25 godina morao bi da vratim skoro 70.000 eura. Kada se to podijeli, rata za stan bi bila oko 300 eura i ne bi mogao da podignem kredit jer bi ona prelazila polovinu moje mjesečne zarade. Ukoliko bi zaživio projekat stambene štedionice, uslovi bi bili mnogo bolji od trenutnih, ali je još dosta stvari ostalo nedefinisano”, rekao je Ivan.
No, izvjesno je da će još morati da pričekaju sa rješavanjem stambenog pitanja na ovaj način. Kod nas još uvijek ne postoji Zakon o stambenim štedionicama, pa se njegovo usvajanje čeka u parlamentu, a tek nakon toga preciziraće se uslovi po kojima će se početi štednja.
Takođe, postoji i nekoliko nejasnoća u vezi sa cijelim projektom stambene štednje. Recimo, onaj ko želi da kupi stan na ovaj način, a nema riješeno stambeno pitanje, morao bi da podigne kredit koji bi iskoristili za zakup, dok ne kupe svoj. Takođe, predlogom o štedionici definisano je da mjesečno ulaganje ne bude limitirano. Ono što nije definisano je da li neko ko bi ulagao deset eura mjesečno ima isto pravo na kredit, kao i neko ko ulaže 1.000 eura mjesečno, tj. da li depozit koji se mjesečno ulaže predstavlja učešće za kupovinu stana. Nije definisan ni procenat državnog učešća prilikom apliciranja za kredit iako je uz CFSSI i Centralnu banku jedan od predlagača Zakona o stambenoj štednji i Vlada Crne Gore.
Štedionica je zamišljena kao akcionarsko društvo gdje bi, prema riječima predsjednika Odbora direktora CFSSI, Danila Popovića, sa 30 odsto kapitala ušla Intesa banka, a ukoliko se to desi sa 30 odsto bi ušla i Evropska banka za obnovu i razvoj.
Jedna od povoljnosti stambene štedionice, prema riječima njenog osnivača, jeste što će cijene kvadrata stana koji bi se mogao kupiti kroz ovaj projekat biti niže od tržišnih, oko 600 eura. Zamisao osnivača je da se u štedionicu prikupljaju depoziti ulagača, fizičkih i pravnih lica na mjesečnom nivou koji bi služili za odobravanje stambenih kredita i opremanje stanova štedišama. Nakon dvije godine stekao bi se uslov za dobijanje kredita po povoljnim uslovima. Štedionica će imati vlasništvo nad stanom dok se on ne otplati dok korisnicima neće biti potrebni žiranti niti dodatna obezbjeđenja.
Cilj stambene štedionice je da se onima koji nemaju riješeno stambeno pitanje omogući da to urade po povoljnijim uslovima od onih koje trenutno pružaju banke.
Iskustva iz regiona
U zemljama regiona već je donesen Zakon o stambenoj štednji. Po tom Zakonu učešće ili subvencije države prilikom kupovine stanova na kredit je 15 odsto, a rokovi otplate se kreću od dvije do deset godina. Što je manji rok na koji se ulaže u štedionicu, to je fiskalna kamata manja. Udio vlastitih sredstava u ugovorenom iznosu se kreće od 30 do 50 odsto.
Duško Obradović, Dnevne novine
