Ekonomija eurozone bilježi pad u zadnjem kvartalu 2011. od 0,3 posto u odnosu na ranije tromjesečje, objavio je Eurostat. Godišnji rast eurozone u 2011. stoga je smanjen na 0,7 posto.
Pad je ipak nešto manji nego što su finansijska tržišta očekivala, ali analitičari upozoravaju da je još uvijek prisutan snažan rizik od daljeg potonuća u prvom kvartalu ove godine, što bi značilo i tehnički ulazak eurozone u recesiju.
MMF ocjenjuje da će, i uz pretpostavku da nijedna zemlja ne napusti euro, eurozona potonuti 0,5 posto u ovoj godini, a tek u 2013. skromno rasti.
Njemački BDP pao je u četvrtom kvartalu 2011. godine 0,2 posto, dok je druga najveća evropska ekonomija Francuska rasla skromnih 0,2 posto.
I Holandija je potonula, i to 0,7 posto, ali drugdje je vidljiv jaz između sjevera i juga jer su Italija (-0,7%), Portugal (-1,3%) i Grčka (-7%) imale puno lošije rezultate od Austrije (-0,1%), Belgije (-0,2%) ili Finske (bez pomaka).
Zbog dobrih rezultata Njemačke eurozona nije bilježila negativnu stopu od drugog kvartala 2009. godine.
Evropska komisija upozorila je u izvještaju od 14. februara da je 12 zemalja EU ugroženo novom ekonomskom krizom. One su u problemima zbog svog javnog duga i nedovoljne konkurentnosti.
Kao zemlje kojima je potrebno dalje “dubinsko“ preispitivanje makroekonomske politike navedene su: Belgija, Bugarska, Kipar, Danska, Finska, Francuska, Italija, Mađarska, Slovenija, Španija, Švedska i Velika Britanija.
Smanjenje tražnje
Izvještaj EK, koji se zasniva na 10 pokazatelja, među kojima su i nekretnine, privatni zajmovi, javni deficit i rezultati na planu izvoza, kao “hitne slučajeve” izdvojio je Italiju, Španiju, Mađarsku i Kipar.
Za EK velik problem leži i u neravnoteži tekućih računa platnog bilansa članica Unije. U zemljama koje su ušle u recesiju s visokim deficitom tekućeg računa platnog bilansa potražnja u privatnom sektoru se smanjila, što je uzrokovalo i niže nivoe uvoza.
U isto vrijeme ekonomije koje su dočekale krizu u suprotnoj situaciji, visokog suficita tekućeg računa, pokazale su se izdržljivijima, no njihov se suficit ispuvao.
Prema najvažnijem indikatoru ravnoteže tekućeg računa platnog bilansa – trogodišnjem prosjeku bilansa kao udjela u BDP-u – deficiti i dalje prelaze prag od 4 posto u Španiji, Poljskoj, Malti, Kipru, Bugarskoj i Slovačkoj, premda su ranije imali tendenciju pada.
S druge strane suficiti bilansa Švedske i Luksemburga prelaze prag od 6 posto BDP-a, Njemačka i Holandija su odmah ispod.
Ključno je pitanje prema EK hoće li neravnoteže na tekućem računu ostati umjerene ili će se povećati nakon što se tržišta oporave.
U prošlosti je u nekim zemljama-članicama došlo do neravnoteže zbog pretjeranog rasta potražnje izazvanog previše optimističnim očekivanjima rasta prihoda. Ove izmijenjene prognoze zapravo odražavaju nove procjene, a ne očekivani pad proizvodnje, pa bi se mogle pokazati održivima.
S druge strane, prilagoađavanja relativnih cijena su u većini slučajeva ograničene, što otvara pitanje strukturalne prirode tih prilagođavanja i njihove održivosti.
izvor: bankamagazine.hr
foto: cutthespread.com