Ono što stvarno može država da pomogne, a što muči ne samo banke već sve učesnike na tržištu koji se kao povjerioci suoče sa nemogućnošću naplate, jeste mnogo efikasniji sistem blokada računa (sveobuhvatniji, bez mogućnosti manipulacija) i generalno naplate potraživanja iz aktiviranih sredstava obezbjedjenja, navela je Pavlović.
Glavna izvršna direktorka Podgoričke banke Branka Pavlović, kazala je da je profit te banke na kraju prošle godine iznosio 4,3 miliona eura.
– Kreditna aktivnost banke u 2011. godini je takodje pratila trend iz 2010. godine tako da smo zabilježili rast ukupnih kredita za 18 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pri tom plasiravši 233 miliona eura kredita. Rast bilježimo u svim segmentima ali je on najimpresivniji kod kreditiranja malih i srednjih preduzeća. U ovom segmentu, rast nivoa ukupnih kredita iznosi više od 60 odsto, rekla je Pavlović u intervjuu Portalu Analitika, istakavši da u proteklom periodu banka nije imala problem sa lošim kreditima.
– Što najbolje ilustruje podatak da je kod nas udio loših kredita svega 3,6 odsto. Kao što je naša politika rizika nepromijenjena već godinama, tako je i ovaj procenat stabilan u poredjenju sa prethodnim periodom, navela je Pavlović.
ANALITIKA: Kakvi su poslovni rezultati Podgoričke banke u 2011. godini i koliko ste plasirali kredita tokom prošle godine?
PAVLOVIĆ: Podgorička banka, već drugu godinu za redom bilježi izvanredne poslovne rezultate. Kao sto je poznato – u 2010. smo bili najuspješnija banka u Crnoj Gori sa ostvarenim profitom od 2,8 miliona eura a 2011. godine smo nastavili uzlazni trend i ostvarili profit u iznosu od 4,3 miliona eura. Ovaj rezultat je dokaz da pozitivan rezultat koji je ostvaren 2010. nije bio slučajan i da je strategija razvoja koju je banka usvojila krajem 2009., pravi odgovor na zahtjeve trzista i uslove u kojima banka posluje.
Kreditna aktivnost banke u 2011. godini je takodje pratila trend iz 2010. godine tako da smo zabilježili rast ukupnih kredita za 18 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pri tom plasiravši 233 miliona eura kredita. Rast bilježimo u svim segmentima ali je on najimpresivniji kod kreditiranja malih i srednjih preduzeća. U ovom segmentu, rast nivoa ukupnih kredita iznosi više od 60 odsto.
ANALITIKA: Koji je udio “loših” kredita u portfoliju Podgoričke banke i da li je opadajući ili rastući trend ?
PAVLOVIĆ: Sosiete ženeral grupa (Societe Generale Group) se odlikuje veoma konzervativnom politikom rizika u svim svojim podružnicama pa i u Podgoričkoj banci. To znači da se sredstva plasiraju samo onda kada je jasno iz kojih prihoda ce se kredit vraćati, a ne zbog toga što klijent ima dobro obezbedjenje. Stalni prihodi, dobar biznis plan, unapredjenje osnovne djelatnosti, trend u poslovanju, dobro razumijevanje potreba klijenata – to su osnovne kategorije na koje se obraća paznja. Kolateral je samo obezbjedjenje kredita a nikako osnov za njegovo odobrenje. Zbog toga u proteklom periodu banka nije imala problem sa lošim kreditima, što najbolje ilustruje podatak da je kod nas udio loših kredita svega 3,6 odsto. Kao što je naša politika rizika nepromijenjena već godinama, tako je i ovaj procenat stabilan u poredjenju sa prethodnim periodom.
ANALITIKA: Da li je prosječna efektivna kamatna stopa za kredite izdate preduzećima kod „Podgoričke banke na nivou crnogorskog prosjeka?
PAVLOVIĆ: Naše kamate su, kako ja to volim da kažem, pristojne i znatno su ispod prosječnih kamata koje je objavila Centralna banka. Uvijek uzimamo u obzir – cijenu izvora sredstava -depoziti ili finansijske institucije, nivo rizika koji preuzimamo, kolateral, i naravno profitnu marginu.
U našim izvorima, medjunarodne finansijske institucije uključujući nasu centralu najviše imaju ucešća, a njihova cijena, kao što je poznato, zavisi od rejtinga zemlje. Ova kategorija najviše utiče na formiranje kamatne stope na kredite a posredno i na depozite. Početkom ove godine, na primjer, u želji da povećamo nivo depozita (krediti su skoro dva puta veći od depozita u našem bilansu), bili smo prinudjeni da veoma podignemo kamatu na depozite u borbi sa konkurencijom, iako smo prije dvije godine prednjačili sa obaranjem kamata na depozite, kako bi smo stvorili uslove da plasiramo kredite po nižim kamatama.
Iako ovakva kretanja onemogućuju smanjenje kamata na plasmane, mi se uvijek tokom analize kreditnog zahtjeva fokusiramo i na nivo kamate koji je moguć i prihvatljiv za klijenta imajući u vidu njegove performanse. Naime, dobar i zdrav klijent, čiji posao i standard rastu – jeste okosnica razvoja i uspješnosti banke. Time je i odredjena naša politika kamata i kredita jer je cilj da klijent vrati kredit, da mu on pomogne u razvoju, da ponovo dodje i dobije još veći (vjerovatno i povoljniji) i da raste zajedno sa bankom.
ANALITIKA: Kako doživljavate kritike privrednika da su kamate previsoke?
PAVLOVIĆ: Činjenica da kod nas nivo odobrenih kredita konstantno raste, da je učešće loših kredita malo tj. da naši klijenti uglavnom uredno servisiraju svoja zaduženja, govori u prilog Činjenici da su nase kamate prihvatljive.
ANALITIKA: Podgorička banka bilježi odlične poslovne rezulatate, za razliku od sistemskih banaka koje bilježe milionske gubitke. U čemu je tajna uspjeha banke?
PAVLOVIĆ: Naravno da ne postoji tajna, ali postoje osnovni principi poslovanja kojih se u Sosiete ženeral grupi držimo i na kojima počiva naša dugoročna politika.
Prvi je zadovoljstvo klijenta. Stvaranje stabilne baze zadovoljnih klijenata je kamen temeljac razvoja banke, a to se može ne samo ljubaznošću i povoljnim tarifama, nego i razumijevanjem potreba klijenata i rješavanjem njihovih zahjteva na najoptimalniji nacin.
Drugi podjednako važan princip je – zadovoljstvo zaposlenih. Banku čine ljudi. Oni su glavna i osnovna snaga. Ako oni ne dijele iste vrijednosti i vizije sa bankom, ako ne učestvuju u potpunosti u osnovnoj misiji banke, ako je ne razumiju i ne doživljavaju kao svoju, ako nisu motivisani i lojalni, onda nikakav plan i program ne može da uspije. Bar ne na dugi rok. Zbog toga se trudim da u radu svih rukovodioca u banci budu prepoznati principi na kojima i sama veoma insistiram: da budu primjer svojim ponašanjem (egzemplarnost), da proces donošenja odluka bude vidljiv svima (transparentnost), da pružaju jednake mogućnosti svima (naročito u procesu zapošljavanja) da konstantno i precizno informisu svoje zaposlene, da ih više uče nego što ih vode…
Treći princip je optimizacija svih procesa i operacija – samo tako se može pružiti adekvatan i kvalitetan servis klijentima uz najmanje potrošenih resursa što znači i sa najmanje moguće troškova. Nadamo se da će skoro preseljenje svih naših službi koje su sad raštrkane na četiri lokacije, u nasu novu upravnu zgradu koju smo nedavno kupili u poslovnom dijelu Podgorice, još više doprinijeti našoj efikasnosti.
I na kraju ali ne najmanje bitno, četvrti princip je – razumna politika rizika. Ovo je jednostavno bankarsko pravilo već stotinama godina, i pokazalo se veoma otporno na sve krize i izazove savremenog bankarstva. Kao što smo konstatovali u nedavnom razgovoru sa predstavnicima MMF-a, prosto je nevjerovatno kako su banke koje nisu odustale od ovog principa poprilično imune na krize finansijskog sektora. Možda nije popularno u periodima visokog ekonomskog rasta, ali je svakako garancija za zdravo poslovanje na dugi rok, što i jeste naš cilj.
To su četiri podjednako važna stuba na kojima stoji naša banka i na kojima radimo svakodnevno.
ANALITIKA : Šta bi po Vama država mogla da učini kako bi olakšala položaj banaka na crnogorskom tržištu i jeste li zadovoljni aktuelnom zakonskom regulativom?
PAVLOVIĆ: Ne mislim da su banke u težem polozaju od ostalih učesnika na crnogorskom tržištu. I ne mislim da je samo država ta koja uredjuje tržište. Udruženje banaka, njegovi stručni odbori, Bankarski ombudsman, Privredna komora i njen Odbor za finansijske institucije – sve su to tijela koja sinhronizovanim djelovanjem mogu u mnogome da poboljšaju ambijent u kome banke funkcionišu. U prvom redu, tu mislim na poštovanje principa transparentnosti, propisa objavljivanja efektivne kamatne stope, zatim uvodjenje principa nepromenjljivosti jednom potpisanih ugovora, svojevrsne edukacije klijenata, obaviještenosti o različitim metodima obračuna kamate i njihovim razlikama, postovanje odredjenih bankarskih kodeksa i sl.
Sa druge strane, ono sto stvarno moze država da pomogne a sto muči ne samo banke, već sve učesnike na tržištu koji se kao povjerioci suoče sa nemogućnošću naplate, jeste mnogo efikasniji sistem blokada računa -sveobuhvatniji, bez mogućnosti manipulacija i generalno naplate potrazivanja iz aktiviranih sredstava obezbjedjenja (mjenice, zaloga, hipoteka, licno jemstvo, i sl.).
ANALITIKA: Crnogorska opozicija žestoko je kritikovala komercijalne banke koje posluju na teritoriji Crne Gore zbog nečinjenja u slučajevima pranja novca. Da li imate komentar povodom toga? Da li ćete podržati izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca?
PAVLOVIĆ: Mogu da govorim samo u ime Podgoričke banke, članice Sosiete ženeral grupe (Societe Generale Group). I naša interna pravila kao i ovdje važeći zakoni se svode na isto. Moramo poznavati svog klijenta. I mi se toga pridržavamo, ponekad na negodovanje naših klijenata zbog postavljanja pitanja na koja nisu navikli. Dakle, Zakon o sprječavanju pranja novca je neophodan i vjerujem da su njegove izmjene uskladjene sa onim što vazi u EU. Ali je neophodno da ga sve banke podjednako poštuju i sprovode a da ovlašćeni i nadležni organi kontrolišu njegovu primjenu. Tada ne bi bilo moguće da klijent kome nije dozvoljeno da preko nas uradi neku transakciju, to bez ikakvih problema završi u drugoj banci.
Predrag Zečević
izvor: portalanalitika.me
