Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj procjenjuje kako će islandska ekonomija ove godine prerasti područje eurozone, a mjere koje je Island sproveo kako bi se oporavio od duboke finansijske krize u kojoj se našao 2008. godine pokazale su se uspješnima.
Rejtinška agencija Fitch Islandu je podigla rejting, te ta ostrvska zemlja nakon statusa “smeća” i vanjskog duga od 50 milijardi eura sada ima stabilnu prognozu.
U 2011. Island je ostvario rast BDP-a od 2.9 posto, iako bi ove godine mogao pasti na i dalje zadovoljavajućih 2.4 posto. Sam deficit budžeta je sa 6.5 posto iz 2009. prošle godine smanjen na samo 0.5 posto, a ove se godine očekuje suficit, piše Bloomberg.
Potrebe građana ispred potreba banaka i tržišta
Islandskim pristupom rješavanju finansijskog sloma potrebe građana u svakom su pogledu stavljene ispred potreba tržišta i banaka. Sporazumom između vlade i banaka domaćinstvima se pomoglo opraštanjem dugova, time da se dug opraštao onim domaćinstvima kojima je iznos premašivao 110 posto ukupne imovine.
Takođe, tamošnji je Vrhovni sud u junu 2010. odlučio da su krediti s valutnim klauzulama nezakoniti, tako da građani više nisu morali pokrivati gubitke domaće valute. Od kraja 2008. islandske su banke oprostile zajmove u iznosu od 13 posto ukupne domaće proizvodnje, čime se teret dugovanja olakšao za više od četvrtine građana.
Stoga, Islanđani koji su 2009.parlament gađali kamenjem zahtijevajući da politički vođe i bankari preuzmu odgovornost za ekonomski i finansijski kolaps zemlje sada zadovoljno ubiru plodove svoje ljutnje, jednako kao i rezultate negativnog izlgasavanja referenduma o pomaganju propalih banaka s 85 milijardi dolara.
“Ako su domaćinstva nelikvidna, banke to, bez obzira na svoje interese, trebaju prihvatiti”
Lars Christensen iz Danske Bank u Kopenhagenu rekao je kako je Island, o tome što je potrebno i što učiniti u krizi, slijedio upute iz priručnika, a s time bi se trebao složiti svaki ekonomist, te je komentrišući poteze islandske vlade dodao i kako banke, bez obzira na svoje interese, jednostavno moraju prihvatiti nelikvidnost domaćinstava.
Većina Islanđana ne želi u EU
Uz mjere kojima je pomognuto građanima islandske će vlasti podići optužnice protiv svih odgovornih za rizično poslovanje, pa bi se tak pred sudom moglo naći čak 90 osoba, a više od 200 osoba, uključujući i rukovodioce tri najveće islandske banke suočit će se s kaznenim prijavama.
Pod istragom će se naći i bivši premijer Geir Haarde. Parlament još uvijek nije odlučio hoće li istrajati u optužnici koja je zbog njegove uloge u krizi protiv njega podignuta prije tri godine.
U međuvremenu sprovedene ankete pokazuju kako većina Islanđana ne želi ulazak u Evropsku uniju u kojoj dužnička kriza traje već treću godinu, i ne nazire joj se kraj.
izvor: index.hr
