Aktiviranje garancija KAP-u degradiraće kreditni rejting države, smatraju analitičari, dok u Ministarstvu finansija ističu da bonitetne agencije koje prate Crnu Goru u izvještajima nijesu eksplicitno navele da bi preuzimanje 131 milion eura duga najveće crnogorske fabrike moglo dovesti do snižavanja rejtinga.
Član parlamentarnog odbora za ekonomiju Zarija Pejović (PzP) izjavio je „Danu” da je sniženje rejtinga neizbježna posledica činjenice da otplata garancija nije planirana u budžetu i da se novac mora tražiti na međunarodnom finansijskom tržištu.
– Nedostajuća sredstva traže se i u Rusiji, zemlji iz koje dolazi strateški partner čije kredite vraćamo (Oleg Deripaska – prim.aut). Kreditni rejting Crne Gore je, inače, nizak i otplata astronomskih garancija za ovdašnje prilike je loš signal. Ubuduće će svaki investitor dvaput razmisliti prije nego što pozajmi pare Ministarstvu finansija – ocijenio je Pejović i precizirao da otplata garancija neće izazvati dramatičan rast državnog duga, „pod uslovom da je BDP realno procijenjen”.
– Ono što zadaje glavobolju je dinamika rasta javnog duga. Godinama trošimo više nego što proizvodimo, a pošto su iz Ministarstva finansija ranije upozoravali da su garancije KAP-u visoko rizične, trebalo je blagovremeno nastojati da se sredstva obezbijede iz sopstvenih izvora, štednjom i snižavanjem javne potrošnje, ili zaduživanjem po povoljnim uslovima kod Svjetske banke. Ali sad je kasno za to – rezonuje Pejović, dodajući da ga aktuelna situacija asocira na labudovu pjesmu.
– Ovo je kao kad bi se kapetan „Kosta Konkordije” popeo na palubu nasukanog broda i tražio najboljeg kormilara među putnicima. Moramo biti svjesni da za fijasko sa najvrednijom kompanijom neizostavno treba snositi političku odgovornost – zaključio je Pejović.
Pomoćnik ministra finansija za budžet Nemanja Pavličić saopštio je „Danu” da bi aktiviranje ukupnih garancija KAP-u uticalo na fiskalne parametre, uz potrebu dodatnog zaduživanja.
– Naše aktivnosti su usmjerene na izbjegavanje situacije da garancije budu aktivirane odjednom i u ukupnom iznosu. Ako preuzmemo sva tri kredita za koje smo dali garancije, dug bi se povećao za oko četiri procenta na oko 50 odsto BDP-a. Procjena potrebe dodatnog zaduživanja biće urađena nakon definisanja obaveza po osnovu izdatih garancija KAP-u i kretanja prihoda tokom prvog kvartala – naveo je Pavličić.
Kako je dodao, Vlada je posvećena stvaranju uslova za očuvanje i poboljšanje kreditnog rejtinga, i to unapređenjem fiskalnih parametara i poslovnog ambijenta, kao i sprovođenjem strukturnih reformi.
– Ovo spada u srednjoročne politike koje u kontinuitetu sprovodimo i koje su agencije prepoznale u poslednjim izvještajima. Zbog smanjenja fiskalne izloženosti i rizika, državne garancije za ovu godinu planirane su u visini od 10 miliona eura, i to dominantno za infrastrukturne projekte. Smanjenje iznosa garancija je u funkciji jačanja kredibiliteta i sigurnosti – kazao je Pavličić i naglasio da budžetske rezerve služe za hitne i nepredviđene situacije, a ne za aktiviranje garancija i otplatu duga.
– Budžetska praksa je da se pozicije sa kojih se plaćaju dugovi ili garancije mogu, bez izmjena Zakona o budžetu, izvršavati u iznosu većem od planiranog. Time se omogućava redovno servisiranje obaveza, a takva zakonska odredba postoji i u našem organskom zakonu o budžetu – konstatovao je Pavličić.
S.G.
Vlada lošeg kontinuiteta
Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da će državni kreditni rejting osjetno pasti na račun otplate garancija.
– To će se odraziti i na bankarski sektor, kao i na stanje u budžetu koje je već alarmantno. Pošto nema novih garancija, moraće se ići na rebalans budžeta. Nadam se da pokriće neće biti vanredno stanje koje sigurno utiče na budžetske prihode, ali se odliv po osnovu vraćanja tuđih kredita neće moći pokriti bez ozbiljnog zaokreta. Najava Vlade da više neće odobravati garancije je samo pusta želja, jer kako će se u slučaju preuzimanja KAP-a pokrenuti proizvodnja i subvencionisati struja. Izlaz će se naći u novim garancijama i zaduživanju, što će potvrditi da imamo vladu kontinuiteta koja nastavlja sa starom praksom – rezonuje Lekić.
Istakao je da Vlada mora objasniti poreskim obveznicima tezu da je privatizacija KAP-a uspjela, na račun koje će morati da stežu kaiš.
– Nadam se da će parlament ozbiljno prići raspravi o KAP-u i da će prevagnuti ekonomski razlozi, a da će političko nadgornjavanje ostati po strani radi opstanka svih građana Crne Gore – poručio je Lekić.
izvor: dan.co.me
