Adaptacija zgrade nekadašnje Crnogorske banke na Cetinju u kojoj će biti smješten Muzej bankarstva, odnosno Muzej novca kako stoji na sajtu CBCG, koja je 2004. godine poverena Centralnoj banci Crne Gore privedena je kraju, ali ta institucija još nije otvorena. Vrijednih i zanimljivih eksponata ne manjka ali je oglas za otkup starog novca stalno otvoren, a sve u cilju dopunjavanja numizmatičke zbirke.
Luka Lagator, idejni tvorac Muzeja bankarstva, u razgovoru za Danas kaže da ne zna zašto su vrata Muzeja i dalje zatvorena kad je veći dio posla, u koji je uloženo 600.000 eura, završen.
Luka Lagator je, inače, po dva osnova kompetentan da govori na ovu temu, najprije kao dobar poznavalac muzejskih eksponata, a zatim i kao stručnjak za enterijer zgrade, s obzirom na to da je radio na projektu muzeja. Ovaj, po zanimanju diplomirani ekonomista, koji je do penzionisanja radio kao šef nekadašnje filijale Službe društvenog knjigovođstva na Cetinju (nalazila se u zgradi u kojoj će sada biti smešten Muzej bankarstva) poznat je crnogorskoj javnosti kao likovni stvaralac i karikaturista. Lagator tvrdi da je prikupljeno dosta dragocenih eksponata, ali vjeruje da u privatnim kolekcijama, naročito Cetinjana, ima još vrijednih primjeraka
Sudeći prema najavama koje stižu iz Centralne banke, ali i Ministarstva kulture Crne Gore, otvaranje Muzeja čiji će posetioci moći da vide ne samo originalni crnogorski, već i drugi novac korišćen na području Crne Gore u periodu do kraja Drugog svetskog rata, planirano je za ovu godinu. U javnom pozivu CBCG za prikupljanje ponuda navodi se da se otkupljuju, ili primaju na korišćenje, sva izdanja kovanog i papirnog novca Knjaževine i Kraljevine Crne Gore uključujući i numizmatičke specijalitete iz tog perioda, kao i novac srednjovjekovnih gradova na teritoriji Crne Gore. CBCG je takođe zainteresovana za otkup svih primjeraka žigosanih crnogorskih perpera iz perioda austrijske okupacije (nezvanično, papirni perper iz 1912. godine spremna je da plati čak 20.000 eura) kao i tzv. okupacionog perpera iz 1917. godine. Na tom spisku je i novac iz perioda italijanske okupacije (za vrijeme Drugog svetskog rata) kao i „partizanski novac“, takozvani socijalni dinar i socijalna lira, kao i čekovi, mjenice i ostala dokumenta Narodne banke i drugih crnogorskih banaka iz vrijemena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore.
Kako u oglasu CBCG nije iskazano interesovanje za novčanice i papire koji su obilježili period Kraljevine Jugoslavije pitali smo nadležne u CBCG: zašto se ne otkupljuju novčanice i ostali bankarski „proizvodi“ iz tog perioda, kao i kakav je odziv građana i koja je cijena (okvirno) starog novca, ali ni poslije desetak dana čekanja odgovori nijesu stigli. Privatni kolekcionari koje smo kontaktirali kažu da se za pojedine novčanice može dobiti po par stotina eura, rijetko koja dostigne cijenu višu od 1.000 eura „vjerovatno zato što je procjenjeno da ih ima dosta u privatnom vlasništvu, mada se ljudi teško odlučuju na prodaju“.
(Ne)očekivani odgovor
Arhiv Prve banke Crne Gore ne posjeduje nijedan primjerak starih novčanica, niti je, bar za sada, zainteresovan za otkup starih novčanica. Ovako glasi odgovor na pitanje Danasa: da li imaju neku kolekciju starih novčanica i da li, eventualno, namjeravaju da ih otkupljuju. Obratili smo se Prvoj banci, s obzirom na to da slovi za nastavljača Prve štedionice u Crnoj Gori koja je osnovana 1901. godine, u Nikšiću, i jedina je domaća banka koja posluje na crnogorskom tržištu.
izvor: danas.rs
