Na današnjoj sjednici Savjet guvernera centralnih banaka eurozone zadržao je eursku kamatnu stopu na jedan posto, što je njena istorijsko najniža vrijednost. No, još uvijek je riječ o najvišoj ključnoj kamatnoj stopi u glavnim globalnim valutnim područjima, što ostavlja prostor za dalj smanjenja u borbi s krizom.
Analitičari očekuju da će Savjet Evropske centralne banke u martu spustiti ključnu eursku kamatnu stopu na još niži nivo, na 0,75 posto.
ECB pri vođenju monetarne politike ima dvojbi jer eurozoni pripadaju države s različitom ekonomskom kondicijom, od žilave Njemačke do vrlo oslabljene Španije. Prema izračunu koji je za napravio Bloombergov ekonomist David Powell, za Njemačku je primjerene kamatna stopa od 4,5 posto, a za Španiju 6,5 posto.
Različitost ekonomskog okruženja u članicama eurozone pokazuje i odziv na skoru, drugu aukciju neograničenog iznosa povoljnih trogodišnjih zajmova ECB-a koja je predviđena za 29. februara. Na prvoj aukciji – na kojoj su prvi put ponuđena sredstva na tako dugi rok – 523 evropske banke zajedno su uzele rekordnih 489 milijardi eura zajmova uz kamatnu stopu od jedan posto.
Neke banke su već najavile da će na aukciji krajem februara tražiti dva ili tri puta više novca nego na prvoj. Procjenjuje se da bi potražnja na aukciji krajem februara mogla dosenuti bilion eura.
S druge strane, Detsche Bank je najavila da neće sudjelovati an aukciji , kao što nije sudjelovala ni na decembarskoj, jer ne želi stvarati utisak da joj treba pomoć. Od decembarske aukcije suzdržale su se i Barclays, Nordea i ING.
Uprkos tome što je banakrski sektor preplavljen jeftiniom novcem, opseg kreditiranja ne raste.
Iako kamatna stopa na trogodišnje zajmove ECB-a iznosi jedan posto, dok je stopa na pologe pri ECB-u samo pola posto, depoziti banaka eurozone pri ECB-u prošlog petka dosegnuli su novu najvišu vrijednost – 511 milijardi eura.
izvor: bankamagazine.hr
