Sumnja da se banke u Srbiji dogovaraju o tome po kojim kamatama će odobravati kredite građanima i privredi nestala je sa izbijanjem svjetske finansijske krize, koja ih je natjerala da se svaka okrene sebi u borbi za opstanak.
Činjenica da građani u Srbiji trenutno mogu kod pojedinih banaka i upola jeftinije da se zaduže u dinarima, nego što neke zaračunavaju cijenu na evrokredite, ukazuje da među bankama u Srbiji nije prisutno dogovaranje.
– Kartelizacije definitivno nema u sektoru stambenih i kredita za velike kompanije – kaže za „Novosti“ dr Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. – To su dvije oblasti u kojima se jasno vidi prisustvo konkurencije. I dok u svijetu postoje institucije koje pomno prate finansijsko tržište, kod nas se time bave komisije i agencije koje su prepisale strane zakone, ali ih sporo i teško sprovode. Posljednja istraga, koju sprovodi švajcarska komisija za zaštitu konkurencije, rezultiraće sigurno drakonskim kaznama prema svim „igračima“ koji nisu poštovali pravila.
Švajcarska komisija za zaštitu konkurencije upravo je započela istragu o mogućem nelegalnom udruživanju 12 vodećih svjetskih banaka, zbog sumnje da su se tajno dogovarale o visini ključnih kamatnih stopa.
U Srbiji su sada sve oči uprte u Narodnu banku, jer je od početka novembra prošle godine počeo da važi novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, što banke obavezuje na fer poslovanje. Da li je neka od njih igrala nepošteno, biće poznato već u martu, kada će prvi put biti objavljena imena banaka koje su prekršile ovaj propis. A sudeći po znatno povećanom broju pitanja i primjedbi na rad banaka koje je NBS dobila samo u prvom mjesecu primjene novog zakona, ovaj spisak neće biti prazan.
Onim bankama koje ne postupe po rješenju NBS i ne isprave nezakonitosti u svom poslovanju biće određenje i novčane kazne od 500.000 do 2.000.000 dinara, koje mogu i da se uvećaju. Uz to, svaka banka sada ima i obavezu da vodi evidenciju o svim pismenim prigovorima svojih klijenata, sa detaljnim podacima.
Dogovaranje
U Srbiji do sada niko nije zvanično pokrenuo pitanje kartelizacije među bankama. Pojedini analitičari do izbijanja krize sumnjali su da se banke sa najvećim tržišnim učešćem dogovaraju o visini kamata na kredite, ali to nikada nije potvrđeno. Za razliku od cijena kredita, koje su veoma raznolike, kamatne stope koje banke plaćaju na štednju su vrlo ujednačene. Kamate na depozite su gotovo na istom nivou, jer se banke bore za svaki evro na domaćem tržištu.
izvor: novosti.rs
