Propast ideje štednje

Dodajte komentar

Britanska ustanova pod nazivom Nacionalni institut za ekonomska i društvena istraživanja nedavno je objavila zapanjujuće poređenje trenutne krize s prethodnim recesijama i oporavcima.

Prema jednom važnom mjerilu u njoj (promjenama BDP-a od početka recesije), Britanija ovaj put stoji lošije nego tokom Velike depresije.

Četiri godine nakon početka Velike depresije, britanski BDP vratio se na stari, visok nivo, dok četiri godine nakon početka današnje Velike recesije, Britanija nije ni blizu staroj slavi. A u tome nije usamljena. Italija takođe stoji lošije nego 1930-ih, a uz Španiju, koja očigledno tone u recesiju s dvostrukim dnom, to su već tri od ukupno pet velikih evropskih ekonomija koja su u gorem stanju nego prije. Naravno, moraju se uzeti u obzir određene komplikacije i specifičnosti.

Međutim, njima uprkos, ovo svejedno predstavlja zapanjujući politički neuspjeh. Neuspjeh je to posebno  doktrine štednje koja u posljednje dvije godine dominira raspravama političke elite kako u Evropi, tako i, u velikoj mjeri, u Sjedinjenim Američkim Državama. U redu, da razmotrimo one specifičnosti – s jedne strane, stopa nezaposlenosti je u Britaniji tokom 1930-ih bila puno viša nego danas jer je i prije početka Velike depresije britanska ekonomija bila u depresiji, uglavnom zahvaljujući lošoj odluci o povratku na zlatni standard. S druge strane, britanska Depresija je u poređenju s američkom bila znatno blaža.

Uprkos tome, postizanje rezultata boljih nego 1930-ih ne bi nam trebao predstavljati tako težak izazov. Nismo li tokom posljednjih 80 godina naučili puno toga o upravljanju ekonomijom? Naravno da jesmo, ali u Britaniji, kao i u nekim drugim zemljama, politička elita to mukom stečeno znanje baca kroz prozor i umjesto da se oslanja na njega, oslanja se na ideološki podobna nadanja. Britanija je trebala biti vrhunski ogledni primjer “poticajne štednje”, ekonomskog fenomena čiji zagovornici tvrde da u borbi protiv recesije ne bi trebalo povećati javnu potrošnju, već je srezati te da će to dovesti do bržeg ekonomskog rasta.

“Oni koji govore da su rješavanje problema deficita i promicanje rasta svojevrsne alternative su u krivu”, obznanio je britanski premijer David Cameron.

“Prvo se ne smije odgađati radi provedbe drugog.”

Kako bi, dakle, ekonomija trebala biti uspješna, kad je nezaposlenost već visoka, a vladine mjere direktno dodatno smanjuju mogućnosti zapošljavanja?

Povjerenjem!

“Potpuno sam uvjeren”, rekao je Jean-Claude Trichet, tada još uvijek predsjednik Evropske centralne banke i snažan zagovornik doktrine poticajne štednje, “da će u trenutnim okolnostima mjere koje potiču povjerenje biti pogodne, a ne štetne za ekonomski oporavak jer je danas ključni činilac upravo povjerenje”. Takva zazivanja vile povjerenja nikada nisu bila vjerodostojna, pa su i stručnjaci iz Međunarodnog monetarnog fonda i drugih institucija ubrzo prokazali navodne dokaze o tome da se rezanjem potrošnje otvaraju nova radna mjesta.

No uticajne osobe s obje obale Atlantika nastavile su veličati proroke štednje, posebice Cameron, jer se doktrina poticajne štednje krasno slaže s njihovom ideologijom. Tako je u oktobru 2010. godine David Broder, koji doslovce utjelovljuje općeprihvaćeno mišljenje, pohvalio Cameronovu smionost, naročito zbog “odbacivanja upozorenja ekonomista da bi nagli i oštri rezovi mogli potkresati britanski ekonomski oporavak i baciti cijelu državu natrag u recesiju”. Zatim je pozvao američkog predsjednika Obamu da “slijedi Cameronov primjer” i odluči se za “trenutni radikalni rez u pogledu države blagostanja”.

Međutim, sigurno vas jako iznenađuje što su se ta upozorenja ekonomista obistinila. A možemo biti prilično zahvalni što Obama nije odlučio slijediti Cameronov primjer.

To ne znači da je s američkom politikom sve u najboljem redu. Istina, savezna vlada uspjela je izbjeći totalne mjere štednje. Ali državna i lokalna vlast srezala je potrošnju i otvaranje novih radnih mjesta čim su potrošena sredstva savezne pomoći.

Da nije bilo tih rezova potrošnje, vjerovatno bismo već bili na putu prema samoodrživom oporavku.

izvor: poslovni.hr

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *