Kompanije vampiri isisavaju budućnost Crne Gore

Dodajte komentar

Iako su Vladini zvaničnici u više navrata pokušavali da demantuju činjenice (i po cijenu da se posluže falsifikatima) koje pokazuju da su u posljednje četiri godine otpisali više od 12 miliona eura poreza Elektroprivredi, istina je neumoljiva.

Podaci do kojih je došao projekat “Pod lupom” pokazuju da su oni bili vrlo široke ruke i u drugim slučajevima.

I ne samo to. Nadležni državni organi nekim su firmama (Crnagoraput, na primjer) davali poslove na tenderima iako su znali da one nijesu platile poreze i doprinose državi, što je nezakonito.

Da se Vlada rukovodila čudnim parametrima kada je odlučivala o otpisu poreskih obaveza pokazuje i podatak da su firmi u većinskom državnom vlasništvu “Montenegrobonus” oprostili dugove, da bi potom Uprava policije njenom bivšem direktoru podnijela krivičnu prijavu za utaju poreza.

Po podacima “Pod lupom”, Ministarstvo finansija oprostilo je 2010. godine 9,6 miliona eura KAP-u i Rudnicina boksita na ime poreza na dobit i dohodak.

Obje firme su toliko dobro i „uspješno” privatizovane pa Vlada sada umjesto da inkasira stotine hiljada od poreza na profite koje su zaradili MNSS i Oleg Deripaska, mora da im oprašta troškove od kojih, faktički, država živi.

Zato se građanima nameću nova poskupljenja i porezi, kako bi se nadoknadio nedostajući novac i pripunila državna kasa.

S druge strane, Vlada i Ministarstvo finansija, na čijem je čelu bio sadašnji premijer Igor Lukšić, su od 2007.do 2011.otpisali 46,3 miliona eura za akcize, carine, doprinose i poreze privatizovanim kompanijama poput KAP, EPCG, javnim preduzećima Aerodromi Crne Gore, Montenegro Airlines, RTCG, ali i privatnim firmama “Mesopromet” , “Atlas mont banka“, “Oli prom“….

Montenegro Airlinesu, čijim nedomaćinskim gazdovanjem se policija bavila više puta. Ministarstvo finansija je 2007. otpisalo 1,06 miliona eura duga za porez na zarade. Kako nekoliko mjeseci kasnije nijesu platili “Jugopetrolu”. Ministarstvo je prebilo dug tako što je kotorskoj firmi oprostilo akcizni dug za mineralno ulje u iznosu od 1,8 miliona.

U obrazloženju odluke piše da je ona donijeta na prijedlog Ministarstva saobraćaja, a u okviru razmatranja Prijedloga strategije o restrukniriranju nacionalne aviokompanije. To je bilo prije četiri godine, a Montenegro Airlines se još nije restruktuirao i dalje grca u dugovima koje miplaćamo.

Među preduzećima čijih prihoda se odrekao državni budžet su i Remontni zavod „Sava Kovačević” i “Crnagoraput“, koje Vlada nije mogla da prepusti Piteru Mankui kompaniji “Štrabag” dok im ne pripremni teren za profit.

Tako je rješenjem ministra finansija u julu 2008. MTRZ-u “Sava Kovačević” otpisano skoro četiri miliona eura zaostalih obaveza, od čega 1,299.428 eura poreza na zarade a 2,5 miliona na ime obaveza za doprinose za socijalno osiguranje.

Tada je Mank već bio vlasnik tivatske firme, jer je ugovor o njegovoj privatizaciji počeo da važi u martu 2008. Otuda nije jasno da li je Vlada Crne Gore i tom prilikom kasnila sa izvršenjem svojih, ranije ugovorenih, obaveza ili je odlučila da časti kanadskog milionera sa “tričavih” 3,8 miliona.

Slično je i sa preduzećem “Crnagoraput” koje je u avgustu 2008. oslobođeno plaćanja 645.000 eura poreza na plate i kamate. Tada je njime već rukovodio „Štrabag”, koji je novembra 2006. kupio 31 odsto akcija crnogorske firme, da bi kasnije postao i većinski vlasnik.

Po podacima Direkcije za javne nabavke, “Crnagoraput” je2008. godine uveliko dobijao poslove na tenderima, iako je nameta za državne dažbine bio rasterećen tek krajem avgusta.

Crnagoraput” je dobio poslove održavanja magistralnih i regionalnih ptrteva u Crnoj Gori vrijedne 4.500.000 eura, iako je u pozivima Direkcije za saobraćaj, koji su objavljeni na sajtu javnih nabavki, pisalo da je jedan od uslova za konkurisanje uredno izvršavanje poreskih obaveza. Zašto to u ovom slučaju nije uzeto u obzir?

I dok je s jedne strane Vlada široke šake prema onima koji najviše zarađuju pa bi po toj logici i najviše trebalo da se udare po džepu, sitni privrednici se šalju u zatvor da bi popunili statistiku.

Uvidom u presude za korupciona krivična djela viših i osnovnih sudova, MANS je utvrdio da se polovina njih odnosi na privrednike, uglavnom privatnog sektora. Oni su osuđivani za utaju poreza, doprinosa i drugih dadžbina državi.

Bivši direktor “Montenegrobonusa” Branko Kašćelan je jedan od rijetkih rukovodilaca državne kompanije protiv koga je policija (prije dvije godine) podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je oštetio državni budžet neplativši 350.000 eura akciza i PDV za dva mjeseca 2006. godine.

Međutim Vlada, čiji je UP organ, 2007. godine je “Montenegrobonus” oslobodila kamata za neizmirene akcize i PDV za perod od 2004.do 2006. godine, kao i carinski dugu ukupnom iznosu od 1,016 896 miliona eura.

Da li je policija znala za Vladinu odluku, ili se Kašćelan nekome zamjerio, ne zna ni on. U razgovoru za “Pod lupom” bivši direktor “Montenegrobonusa” kaže da nema ideju zbog čega je zaradio krivičnu prijavu, tvrdeći da je dostavio dokaze da su sve obaveze prema budžetu bile iznuđene.

Na listi preduzeća prema kojima je država bila blagonaklona su i privatna: bjelopoljski “Меsopromet” (35.326 eura carinskog duga za uvoz mesa), barski “Olio prom” (84,215 eura carinskog duga za uvoz maslinovog ulja), Nikšićki mlin (porezi, PDV, kamate i troškovi prinudne naplate u ukupnom iznosu od 221,917 eura).

Tu je i naravno RTCG, kojoj je 2009. otpisano 3,3 miliona eura PDV, poreza na promet i zarade.

Na visoke cifre koje se odvajaju za državnu pomoć podsjetila je i Evropska komisija u dijelu Izvještaja o napretku, navodeći da su one zabrinjavajuće jer se iznos državnih garancija nagomilao prethodnih godina.

Šta će reći EK o 22 miliona kredita koje moramo da vratimo stranim bankama jer je Vlada garantovala za KAP, odnosno ruskog tajkuna Olega Deripasku, tek ćemo čuti. Ni 16 miliona po istom osnovu, koji dospijevaju u aprilu.

izvor: CdM.me / Dan

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *