Hrvati manje štede jer nemaju povjerenja u banke

Dodajte komentar

Od 2000. do 2007. godine povjerenje u banke kontinuirano raste. Međutim, s početkom ekonomske krize u Hrvatskoj, povjerenje je značajno palo: smanjio se udio građana koji nisu percipirali nikakav rizik za sigurnost štednje, a povećavao se udio onih koji su taj rizik procjenjivali jako velikim.

Ipak, u drugom kvartalu prošle godine zabilježen je pozitivan trend, da bi se ponovno od ljeta pa do decembra povjerenje značajno urušilo, navodi se u analizi agencije GfK.

Ovakav trend vjerovatno je odraz opšteg stanja u zemlji i finansijske krize u eurozoni: Credo banka je bankrotirala, za neke se banke procjenjuje regularnost poslovanja, sve se češće čuju informacije o krizama u zemljama iz kojih dolaze banke – matice i o njihovim mogućim potezima u zemljama jugoistočne Evrope. Cijelo takvo okruženje dovelo je i do značajnog smanjenja štednje u hrvatskim bankama.

Međutim, banke se u Hrvatskoj kao i cijeli bankarski sektor procjenjuju znatno bolje u poređenju s nekim drugim institucijama – društvenim i političkim. Iako je nivo povjerenja još uvijek visok, u poređenju s 2010. godinom dolazi do pada povjerenja u HNB odnosno guvernera. Povjerenje u banke nije se značajnije mijenjalo. Pozitivna iskustva s bankom očito utiču na dobru procjenu povjerenja u banke, navode iz GfK.

Kriza u eurozoni, naročito u zemljama iz kojih dolaze vlasnici banaka koje posluju u Hrvatskoj, dovela je do toga da se međunarodne bankarske grupacije dvojako procjenjuju: podjednaki je udio građana koji percipiraju međunarodne grupacije kao jamac, ali i kao izvor rizika za sigurnost banaka-kćeri u Hrvatskoj, pokazuje istraživanje sprovedeno u decembru na uzorku od 1.000 stanovnika.

Procjene sigurnosti i povjerenja preduslov su poslovanja banaka. S ciljem povećanja povjerenja u banke, Vlada je osigurala štedne uloge do 400.000 kuna, a banke pokušavaju pridobiti klijente dizanjem kamata na štednju. U GfK se pritom pitaju, hoće li to biti dovoljni podsticaj da hrvatski građani povećaju svoje štedne uloge u bankama ili će se možda okrenuti drugim načinima štednje?

izvor: poslovni.hr

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *