Srbija: Cvetković zadužio državu više nego svi premijeri za 20 godina

Dodajte komentar

Vlada Mirka Cvetkovića ušla je u istoriju kao ona koja je najviše zadužila građane Srbije. Ako se saberu svi dugovi, za tačno tri i po godine pozajmili smo 5,7 milijardi evra, što je više nego u vreme svih premijera u poslednjih 20 godina zajedno.

Vlade premijera Đinđića, Živkovića i Koštunice uspevale su javni dug i da smanje.

Ukupan dug aktuelne vlasti na početku mandata 2008. iznosio je 8,7 milijardi evra. Danas je nešto više od 14,5 milijardi, a samo u prošloj godini u Nemanjinoj su zadužili građane Srbije za oko dve milijarde.

Računica ekonomiste Miroslava Zdravkovića pokazuje da nas je Cvetković (čiji je mandat sve vreme pratila kriza) svake sekunde zaduživao 55 evra ili 4,7 miliona evra dnevno. Poređenja radi, od 2000. do juna 2008. javni dug je smanjivan za 2,05 miliona dnevno ili 24 evra u sekundi.

Predsednici vlada u vreme Miloševića – Radovan Božović, Nikola Šainović i Mirko Marjanović – imali su sankcije pa upravo zbog toga nisu morali da se bore s javnim dugom. Nisu otplaćivane mnoge spoljne obaveze, a nisu imali ni mnogo prilika da uzmu kredite iz inostranstva.

Ekonomista Mlađen Kovačević, koji se ovom problematikom bavi duže od 30 godina, kaže da se Srbija devedesetih godina teško zaduživala.

– Kredite od zapadnih zemalja, zbog sankcija, bilo je nemoguće dobiti. Šainović je uspeo da se zaduži u Libiji za oko 32 miliona dolara.

Od Kuvajta smo dobili 277 miliona i od Kine 160 miliona dolara. I to je otprilike sve – kaže Kovačević za „Blic“. Praktično, država se u inostranstvu za devet godina, zaključno sa 2000, zadužila oko 460 miliona dolara.

Za vreme sankcija javni dug bio je zamrznut. U 1992. godinu se ušlo sa dugom od oko 10 milijardi evra. Sa četiri milijarde više smo nastavili u 2000. godini jer je dug uvećala stara devizna štednja, koju je vlast posle 5. oktobra preuzela na sebe da isplati. Pariski klub nam je oprostio 66 odsto duga, a Londonski 61,9 procenata.

Dug koji je preuzela prva Miloševićeva vlada potiče iz perioda socijalističke Jugoslavije i nastao je od 1979. do 1990. godine. Republike su tada imale mogućnost da se samostalno zadužuju, a zajmove su odobravale uglavnom međunarodne finansijske institucije. Od Pariskog kluba smo dobili 3,8 milijardi dolara, od Londonskog 2,2 milijarde…

U Narodnoj banci Srbije kažu da ove godine moramo otplatiti 3,8 milijardi evra duga. U 2013. opterećenje budžeta će biti slično – 3,7 milijardi, a kritična je i 2014, kada na otplatu dospeva 3,4 milijarde. U 2015. godini opterećenje će biti manje za 40 odsto, a godinu dana posle za dodatnih 28 procenata. U kabinetu premijera Cvetkovića kažu da je javni dug strogo kontrolisan.

– Postoje upozorenja da se može premašiti 45 odsto BDP-a. Na raspolaganju imamo keš sredstva koja smo pozajmili i koja će finansirati dug. Nivo od 45 odsto mogao bi da bude premašen tek sredinom ove godine – kažu u Nemanjinoj.

Javni dug govori o dugoročnoj održivosti i stabilnosti ekonomije, a investitorima je važno da zemlja u koju ulažu bude ekonomski održiva na srednji i dugi rok. Investitori na prvo mesto stavljaju perspektivu privredne grane u koju ulažu. Na drugom mestu je ekonomski i politički rizik zemlje, a upravo tu su javni dug, inflacija i spoljnotrgovinski deficit ili sve ono čime Srbija ne može da se pohvali.

Ova vlada najviše trošila na plate i penzije

Ako se detaljno pogleda kako su u Nemanjinoj trošili kredite, jasno se vidi da je rast duga prvenstveno posledica potrošnje i budžetskog minusa. Na plate u javnom sektoru otišlo je oko 600 milijardi dinara, na penzije 900, na subvencije 180, a na kamate devet milijardi dinara. Dobar deo zajmova pojela su javna preduzeća, poput Železnica, „Puteva Srbije“ i „Jata“. Na vidljive projekte, prema gruboj računici, nije otišla ni trećina zajma. Za gradnju koridora 10 Srbija je uzela kredit od 50 milijardi dinara. Za rekonstrukciju Gazele i most na Beškoj uzeli smo kredite od tridesetak miliona evra. Na isti način smo finansirali i Most na Adi od 120 miliona evra.

izvor: blic.rs

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *