Grci su od 2009. godine, kada je njihova zemlja počela zapadati u jednu od najgorih kriza u posljednjim decenijama, u strane banke uložili oko 16 milijardi eura. Oko trećine tog iznosa su uložili u britanske banke, a desetinu u švajcarske, navodi slovenačka agencija STA.
U protekle dvije godine Grci su sa štednih računa u grčkim bankama ukupno podigli 65 milijardi eura, rekao je grčki ministar finansija Evangelos Venizelos, braneći odluku grčke vlade da podupre domaće banke koje su od 2008. u zamjenu za vlasničke udjele dobile oko pet milijardi eura državne pomoći.
Dodatnih oko 40 milijardi eura grčke banke mogu očekivati u okviru drugog paketa finansijske pomoći Grčkoj koji je dogovoren s EU i Međunarodnim monetarnim fondom ispune li se određeni uslovi.
Detalji oko novog paketa finansijske pomoći Grčkoj trebali bi biti dogovoreni do kraja iduće sedmice. Trojka koja predstavlja međunarodne finansijske institucije u četvrtak su utvrdili da Grčka, uz finansijski paket pomoći od 130 milijardi eura i djelimičnog otpisa duga od 100 milijardi eura, treba dodatnih 15 milijardi eura. Trojka će pozvati 16 država članica eurozone da pomognu prikupiti potrebna dodatna sredstva.
Pritisak na javne zajmodavce da pristanu na djelimični otpis vrijednosti grčkih državnih obveznica nova je bitkav za spas Atine od bankrota. Države eurozone i MMF do sada su Grčkoj odobrile milijarde eura pomoći i nisu sklone pristati na dodatne gubitke.
MMF je ovih dana “savjetovao” Grke da snize plate i u privatnom sektoru, što sindikati i radničke organizacije odbijaju.
A reforma tržišta rada i djelomični otpis duga od strane privatnih povjerilaca dva su uslova za novu finansijsku pomoć Grčkoj. Bez te pomoći Atina će u martu bankrotirati.
izvor: bankamagazine.hr
