Strožija bankarska pravila koja je uvela švajcarska vlada da bi spriječila potrebu za skupim spašavanjima od bankrota nisu dovoljna, ukazala je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
U najnovijem izvještaju, OECD je naveo da je potrebna oštrija i efikasnija kontrola dvije najveće švajcarske banke da bi se zaštitili privreda i poreski obveznici u vrijeme finansijske krize.
Zakonodavci su u septembru dogovorili set mjera koje imaju za cilj da pripreme finansijske institucije da u budućnosti bolje apsorbuju gubitke, međutim, ti zakoni neće u potpunosti stupiti na snagu prije 2019.
OECD je ukazao da će reforme smanjiti opasnosti ali da je koeficijent zaduženosti, koji predstavlja odnos duga prema vlasničkom kapitalu, odnosno određuje koliko banka može da se zaduži da bi finansirala svoje poslovanje, još uvijek skroman kada se uzmu u obzir uključeni rizici. U okviru novih mjera predviđen je koeficijent zaduženosti od pet odsto.
Banke “Kredi Svis” i UBS su dominantne u bankarskom sektoru Švajcarske, a UBS je pretrpio velike gubitke 2008, kad je primio pomoć države u iznosu od šest milijardi švajcarskih franaka (4,9 milijardi eura).
“Mada je direktna izloženost švajcarskih banaka trenutnim dužničkim problemima u eurozoni mala, Švajcarsku bi, putem bankarskog sektora, mogle da pogode globalne finansijske turbulencije”, poručio je generalni sekretar OECD Anhel Gurija.
Ministar ekonomije Švajcarske Johan Šnajder-Aman rekao je na konferenciji za štampu u Bernu da su novi zakoni dogovoreni kao dio “prihvatljivog kompromisa” među zakonodavcima i da je vrijeme njihovog stupanja na snagu određeno.
“Važno je da smo donijeli razumnu odluku, treba da je se držimo i ostvarićemo je najkasnije do 2019”, poručio je ministar. “U međuvremenu, u interesu dvaju velikih igrača (banaka) je da osiguraju postizanje stabilnosti”, dodao je on.
izvor: indikator.ba
