Pejović: Harison ponovo uzeo proviziju

Dodajte komentar

Poslanik Pokreta za promjene Zarija Pejović, pozvao je ministarstvo finansija da objavi štetni ugovor sa švajcarskom bankom Kredit Svis, na osnovu kojeg se država krajem juna 2009 godine zadužila za 70 miliona eura i 28,9 miliona dolara.

Pejović se prethodno obratio zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Mirjani Milić, zahtijevajući da provjeri zašto je Vlada za dolarski kredit založila državne zlatne rezerve u iznosu od 38.477 unci, tim prije jer je aranžman zaključen sa visokim kamatnim stopama od 9,07 odsto na zajam u eurima i 8,2 procenata na dolarski zajam.

Tržišna vrijednost zlata u vrijeme sklapanja kredita iznosila je oko 37 miliona dolara, koje bi se trenutno moglo prodati za 63 miliona dolara ili 50 miliona eura. Zlatne rezerve ostaće „zarobljene“ u švajcarskoj banci do otplate kredita krajem 2014 godine.

-Zlato kao kolateral anulira rizik tražioca zajma i time smanjuje kamatnu stopu. Kao razlog polaganja zlata u kolateral ministarstvo navodi visoku izloženost prema Kredit Svis banci, pa izražavam sumnju da je zlato položeno zbog garancija datih Željezari. Pitam se da li otuda dolazi ekspresna isplata 30 miliona eura vrijednih garancija datih bivšem vlasniku Željezare- izjavio je Pejović za „Dan“.

On je ocijenio kao neistinitu konstataciju Ministrstva finansija da država nije imala gdje da se zaduži 2009 godine, osim kod komercijalnih banaka.

-Na raspolaganju je bio MMF, kod kojeg su se mogla dobiti sredstva za preventivnu likvidnost budžeta, kao što je to uradila srpska vlada. Vlada Crne Gore, međutim, zaključuje ugovor sa švajcarskom bankom, koju je prema mojim saznanjima zastupao kontroverzni engleski advokat Mark Harison. Neistinito je i da je Crna Gora u tom periodu bila nepoznata investicionoj zajednici, ako se uzme u obzir broj stranih banaka koje posluju u Crnoj Gori i nivo stranih investicija u godinama koje su prethodile. Pored toga, Crna Gora je 2009 imala kreditni rejting koji ima i sada- konstatovao je Pejović.

Istakao je da prinosi na sekundarnom finansijskom tržištu obveznicama nemaju nikakve veze sa vladinim zaduživanjem kod komercijalne banke.

izvor: portalanalitika.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *