Kriza banaka, pad prihoda od turizma, nedostatak investicija…
Crnogorska Vlada procijenila je u Predpristupnom ekonomskog programu dostavljenom Evropskoj komisiji da će glavni rizici domaće ekonomije biti kriza bankarskog sektora, recesija u susjednim zemljama, pad prihoda od turizma, održivost duga u prerađivačkoj industriji, fiskalna kriza i nedostatak investicija navodi se u dokumentu dostavljenom Portalu Analitika.
Kriza bankarskog sektora: Jedan od najznačajnijih rizika za ekonomiju Crne Gore je visok nivo kredita u kašnjenju koji još uvijek rastu i izloženost prema sektorima koji su naročito pogođeni krizom, kao što su prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo.
Zbog potrebe dokapitalizacije evropskih banaka, kao kolateralna žrtva mogu ispasti majke kćerke velikih banaka , pa i one koje posluju u Crnoj Gori. Prema postojećim trendovima i očekivanjima u samom bankarskom sektoru, u skorijoj budućnosti ne treba očekivati značajan rast bankarskih kredita, kao ozbiljniji pozitivan impuls rastu ekonomije. U slučaju nekontrolisanog bankrota zaduženih zemalja evropske periferije može doći do preventivnog povlačenja depozita iz straha ulagača od gubitka depozita.
Recesija u susjednim i zemljama partnerima: Najave zaustavljanja rasta ekonomije Evrope, s potencijalnim ulaskom u recesiju čine mogućim i pojavu recesije u okolnim zemljama i zemljama glavnim trgovinskim partnerima.
Značajan pad prihoda od turizma: Ovaj pad je moguć jedino u slučaju vrlo nepovoljnih vremenskih prilika ili krize u emitivnim turističkim zemljama.
Održivost javnog duga-kriza u prerađivačkoj industriji: Fiskalni rizik u narednom periodu prestavljaće i mogućnost aktiviranja izdatih državnih garancija za kompanije iz prerađivačke industrije. Prema očekivanjima, proizvodnja u KAP-u će u 2011. godini biti nešto viša nego u 2010. godini, što uz sproveden socijalni program i otpuštanje viška zaposlenih treba da dovede ovu kompaniju u povoljniju poziciju. Međutim, najnovija kretanja na tržištu aluminijuma (pad cijene i očekivani pad tražnje) ne ulivaju optimizam da će u skorijoj budućnosti KAP pozitivno poslovati. U Željezari Nikšić je uveden stečaj, uz neizvjesnost pronalaženja novog strateškog partnera. Izdate garancije za kredite koje koriste ove dvije kompanije u slučaju negativnog scenarija, tj. njihovog aktiviranja, mogu značajno da povećaju državni dug (5-6% BDP-a), i samim tim trošak servisiranja duga. U 2011. godini je već po osnovu aktiviranja izdatih garancija za Željezaru država platila 26,3 mil €.
Rast nezaposlenosti: Rast je moguć u slučaju još sporijeg rasta ekonomske aktivnosti. Usljed moguće ponovljene ekonomske krize ili njenog produbljivanja, rast nezaposlenosti bi bio izvjestan jer bi moralo doći do prilagođavanja kompanija na teže uslove poslovanja , a jedan od načina je i smanjenje troškova kroz smanjenje zarada i otpuštanje dijela zaposlenih. Visok broj zaposlenih u javnom sektoru čini nepohodnom racionalizaciju broja zaposlenih u srednjem roku.
Fiskalna kriza: Potencijalni značajan fiskalni rizik predstavlja neizvjesnost naplate poreskih prihoda usljed rastuće nelikvidnosti realnog sektora, što je rezultiralo konstantnim rastom poreskog duga (nenaplaćenih poreskih potraživanja) od 2009. godine. Na kraju trećeg kvartala 2011. godine ukupna nenaplaćena poreska potraživanja iznosila su 178 mil €, što je skoro 6% BDP-a i pokazuju dalju tendenciju rasta. U uslovima negativnog bankarskog kreditiranja ili sporog rasta i stagnacije novog zapošljavanja, može se očekivati da će i u narednom periodu doći do izvjesnog rasta poreskog duga, dok ne dođe do bržeg rasta ekonomije. Fiskalna kriza je moguća u srednjem roku kao posljedica manjih prihoda zbog produbljivanja i jačanja krize u eurozoni i efekata na ekonomiju Crne Gore.
Značajan pad SDI, uz odlaganje velikih infrastrukturnih objekata: Značajniji pad SDI je moguć zbog produbljivanja krize u eurozoni i opreznosti investitora kroz odlaganje planiranih investicija. U ovom trenutku je izvjesno odlaganje gradnje autoputa Bar-Boljare i nedostatak interesovanja investitora za projekat HE na Morači. Zbog našeg modela rasta ekonomije , u koji je ugrađena pretpostavka zavisnosti od stranih direktnih investicija, ovo može da predstavlja značajan rizik u sredenjem roku.
izvor: portalanalitika.me
