Vlade, regulatori i međunarodni zajmodavci postigli su dogovor o saradnji kako bi smanjili izloženost riziku i lakše prebrode dužničku krizu u eurozoni.
Kako se navodi u zajedničkoj izjavi u utorak, nacionalne vlasti, tijela Evropske unije i međunarodne finansijske institucije dogovorili su donošenje druge po redu “Bečke inicijative”, dijelom osmišljene po uzoru na sličan sporazum iz 2009. godine, koji je spriječio finansijski kolaps u istočnoj Evropi nakon izbijanja krize.
“Postignuće ovog sastanka je izuzetan konsenzus. Sada treba sjesti za stol i zajedno s privatnim sektorom dogovoriti detalje”, kazao je glavni ekonomist Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Erik Berglof na konferenciji Euromoney, održanoj u Beču.
Prva Bečka inicijativa pomogla je zapadnoevropskim bankama da zadrže izloženost ograncima u novoj Evropi na samom vrhuncu globalne krize, no njene obveze istekle su u travnju prošle godine. Banke su otada izložene novim pritiscima da prodaju imovinu kako bi osnažile kapital. Od njih se traži i da smanje izloženost riziku i fokusiraju se na matične zemlje, dok im je istovremeno smanjena mogućnost finansiranja na tržištima kapitala.
“Kriza u eurozoni sredinom 2011. godine obnovila je rizike u finansijskom sektoru Evrope. Napetosti, ponajprije na tržištima dionica i kapitala, rezultirale su značajnim pritiscima na smanjenje zaduživanja u mnogim zemljama”, navodi se u zajedničkoj izjavi Evropske komisije i EBRD-a.
Među bankama kojih se to tiče su austrijske banke Erste Group Bank i Raiffeisen Bank International, italijanski Unicredit i belgijski KBC, redom izloženi pritiscima regulatora da ojačaju kapital.
Ciljevi nove inicijative, dogovorene u ponedjeljak u Beču i u priopćenju nazvane “Beč 2.0“, daleko su skromniji od onih iz sporazuma u 2009. godini, kada se od njih tražilo da zadrže ulaganja u novoj Evropi. Sada se od njih traži tek da uspore tempo smanjenja zaduživanja i da spriječe krizu finansiranja u toj regiji.
“U nedostatku koordinacije, mogući ishod mogao bi biti prekomjerno i nekontrolirano smanjenje zaduživanja, kao i kreditna kriza”, kaže se nadalje u toj izjavi.
Izvršni direktor Raiffeisena Herbert Stepic, sudionik konferencije Euromoney, istaknuo je da njegova banka namjerava ostati u novoj Evropi, ali da im to dodatno otežavaju zahtjevi o brzini pribavljanja dodatnog kapitala koje bankama nameće Evropska agencija za banke (EBA).
“To je jedna od najvećih besmislica koje su se dogodile. Na cebtralnu i istočnu Evropu mi gledamo kao odredište u koje namjeramo nastaviti ulagati. Nećemo pobjeći zato što ta regija i dalje predstavlja motor rasta za Evropu”, istaknuo je Stepić.
Bečka inicijativa okupila je predstavnike banaka, Evropske komisije, Evropske agencije za banke (EBA), Evropskog odbora za sistemske rizike, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), EBRD-a, Evropske investicijske banke (EIB) i Svjetske banke.
izvor: bankamagazine.hr
