Lista 10 najmoćnijih privreda

Dodajte komentar

Da li po ekonomskoj moći, privrednom rastu, tehnološkoj ili vojnoj superiornosti, ili po izvoznom potencijalu, ali ono što je zajedničko za ove zemlje je da su u prethodnim godinama pokazale izuzetne rezultate i napredak u transformaciji, razvoju i jačanju svoje privrede.

10. Brazil – Sa dovoljno plodnog zemljišta i raspoloživih resursa, kao i dobrim položajem, Brazil  sasvim zasluženo može preuzeti poziciju dominantne zemlje u regionu , imajući u vidu sve prisutniji svetski trend povećanja tražnje za hranom, energijom i mineralima. Čak ni to što ne spada u vojno najjače privrede ne igra važnu ulogu zbog njene geografske izolovanosti.  I na globalnom nivou njegova uloga je sve vidljivija, zajedno sa zemljama kao što su Turska i Južna Afrika. Od 2003. godine Brazil konstantno poboljšava svoju makroekonomsku stabilnost, uvećavajući devizne rezerve i smanjujući zaduženost. Posle rekordnog rasta u 2007. i 2008. godini, svetska ekonomska kriza pogodila je i ovu zemlju. Nakon dva kvartala koja je provela u recesiji, prva je od privreda koje su pokazale znake oporavka. Kroz porast izvoza GDP je 2010. godine postao pozitivan. Postaje magnet za strane investicije usled izraženih stopa rasta i visokih kamatnih stopa. Međutim, njen dalji razvitak ograničen je ljudskim kapitalom čiji je obrazovni nivo veoma nizak.

09. Pakistan – Pakistan ima osmu po značaju oružanu silu i jedina je nacija sa većinskim stanovništvom  muslimanske veroispovesti koja raspolaže nuklearnim naoružanjem.  Iako ima izvanredne resurse, decenije internih političkih sporova i nizak nivo stranih investicija dodatno su oslabili taj region. U periodu od 2001. do 2007. godine, međutim nivo siromaštva snizio se za 10%, a Islamabad je kontinuirano uvećavao razvojna ulaganja. GDP je u periodu od 2004. do 2007. godine rastao u rasponu od 5 – 8%, podstaknut pozitivnim rezultatima u industrijskim i uslužnim sektorima. Dalji rast u narednim godinama je počeo da usporava, a inflacija se izdvojila kao dominantan problem.  2008. godine, usled finansijskih teškoća, Vlada je pristala na stendbaj aranžman MMF-a, dok se 2009. situacija stabilizovala i devizne rezerve ojačale, najviše usled nižih cena nafte i doznaka iz inostranstva. Najveći izazovi u budućnosti za Pakistan su da osnaži i proširi svoje izvozno tržište, kao i dalja ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, proizvodnju električne energije i slabljenje zavisnosti od stranih ulaganja.  Ukoliko uspe da nadomesti te slabosti i razvije strategiju kojom će ostvariti političku stabilnost, dalji razvoj biće još uspešniji.

08. Nemačka – Nemačka ima jaku ekonomiju a njena fiskalna razboritost i izvozno orijentisana konkurentnost doprinele su da postane privreda sa dominantnim uticajem u Evrozoni. Po kriterijumu pariteta kupovne moći, peta je u svetu a vodeća u Evropi. Bez obzira na to ona se ipak suočava sa značajnim demografskim izazovima da održi dugoročan rast. Stopa nataliteta je još sedamdesetih godina prošlog veka pala ispod 1,5 dece po ženi, i nije se značajnije promenila do danas. Izraženo starenje nacije i povećavanje pritisaka na sistem socijalne zaštite zahtevaju strukturne reforme. Najdublja recesija od II Svetskog rata obeležila je 2008. i 2009. godinu. GDP je porastao 2010. godine za 3,6%. Dalji razvoj najviše se duguje porastu proizvodnje i izvoza, sve više van teritorije EU. Sve značajniji motor ekonomske ekspanzije postaje i domaća tražnja.

07. Indija – Indija je sedma po veličini i četvrta najmnogoljudnija nacija na planeti sa ogromnim tržištem koje se sve više otvara. Ekonomska liberalizacija koja uključuje industrijsku deregulaciju i privatizaciju državnih preduzeća, zajedno sa slabljenjem spoljnotrgovinske kontrole i  kontrole investicija počele su ranih 90-ih. Poslužile su kao katalizator privrednog rasta i on je prosečno godišnje iznosio 7% od 1997. godine. Dok je više od polovine radne snage uposleno u poljoprivrednom sektoru, usluge su glavni izvor ekonomskog rasta. 2010. godine njena privreda snažno se oporavila posle globalne finansijske krize, najvećim delom zahvaljujući jakoj domaćoj potražnji. Izvoz koji je činio 15% GDP-a vratio se na nivo pre krize. Izazovi sa kojima se Indija suočava dugoročno su rasprostranjeno siromaštvo, neadekvatna infrastruktura kao i nedovoljan pristup osnovnom i visokom obrazovanju. Taj podatak je veoma bitan, jer nivo obrazovanja stanovništva ima najveći uticaj na mogućnosti budućeg razvoja.

06. Japan – Japan raspolaže izuzetno velikim tržištem i jedina je zemlja Azije koja je članica G8. Vojno ne tako jaka, 1% GDP-a alocira u te svrhe. Industrijski sektor je veoma zavisan od uvoza sirovina i goriva, i u njegovom razvoju najviše se oslanja na uvoz hrane, goriva i minerala koji se dopremaju vodenim putevima na kojima Kina polaže pravo preimućstva. Takođe spada u privrede koje su najviše odmakle u tehnološkom razvoju. Ima jako razvijen državni sektor koji je i veći od visoko sofisticiranog privatnog sektora. Ogroman javni dug, koji premašuje 200% , oslanjanje na izvoz kao izvor daljeg razvoja, visoka koncentracija stanovništva i starenje nacije, problemi su sa kojima se Japan mora obračunati u budućnosti. Ne mogu se zaboraviiti ni posledice zemljotresa, cunamija i nuklearne katastrofe u martu 2011. godine koje su pored ogromne materijalne štete odnele i veliki broj ljudskih života.

05. Velika Britanija – Jedna od vodećih trgovinskih snaga i finansijski centar, treća je po veličini privreda u Evropi. Poljoprivredni sektor je veoma razvijen, sa visokim stepenom mehanizacije i efikasnosti proizvodi oko 60% potrebne hrane korišćenjem samo 2% radne snage. Raspolaže  velikim rezervama uglja, prirodnog gasa i nafte, međutim zbog pada njihovog nivoa od 2005. godine postala je neto uvoznik energetskih resursa. Uslužni sektor, posebno bankarstvo, osiguranje i druge usluge poslovnog karaktera čine najveći deo GDP-a, dok industrija nastavlja da gubi na značaju. Među vodećim je zemljama po ulaganju u vojnu industriju, deo je Saveta za zaštitu UN-a, kao i članica EU, ali i dalje ostaje izvan Evropske Monetarne Unije (EMU). Globalna finansijska kriza prilično jako je uzdrmala ovu zemlju usled velikog značaja koji za nju ima finansijski sektor.

04. Francuska – Francuska je jedan od osnivača Ujedinjenih nacija i član Saveta za zaštitu UN. Raspolaže nuklearnom električnom energijom i ima uticaja među mnogim afričkim narodima. Njene vojne snage su uključene u održavanje reda i zakona na globalnom nivou. Sa godišnjom turističkom posetom od 75.000 ljudi ona zauzima treće mesto na svetu po veličini prihoda generisanih od turizma. Svetsku ekonomsku krizu podnela je bolje od drugih velikih privreda EU najviše zahvaljujući otpornosti domaće tražnje, velikom javnom sektoru i manjoj izloženosti opadanju globalne tražnje, u odnosu na neke druge zemlje. Njen GDP u 2009. godini pretrpeo je kontrakciju od 2,5%, ali se naredne godine oporavio i bio 1,5%. 2010. javni dug je činio 82% GDP-a, a kao mere štednje ukinute su značajne stimulativne mere, a zamrznut i veliki deo potrošnje Vlade, da bi se budžetski deficit doveo na nivo ispod 3% do 2013. godine, što je gornja granica evro zone.

03. Kina – Od kasnih 70ih Kina je od zatvorene privrede postala mnogo tržišno otvorenija i njena uloga na globalnom planu znatno je ojačala pa je 2010. godine postala najveći izvoznik na svetu. Reforme su počele kroz postepenu liberalizaciju cena, fiskalnu decentralizaciju, stvaranje raznovrsnog bankarskog sistema, razvoj berze, brz rast privatnog sektora i otvaranje za međunarodnu trgovinu i investicije.  Mereno paritetom kupovne moći kineska privreda je 2010. godina bila na drugom mestu posle Amerike. Prati je i po vrednosti usluga koje pruža, dok je po industrijskom i poljoprivrednom autputu premašila Ameriku. Prihod po glavi stanovnika je ipak ispod svetskog proseka. Oblasti u kojima ima dosta prostora za poboljšanje su uvećanje domaće tražnje, rast zaposlenosti, reduciranje korupcije i ekološkog zagađenja. Ekonomski razvoj je dosta izraženiji u priobalnim provincijama nego u unutrašnjosti zemlje. Globalni ekonomski sunovrat iz 2009. godine doveo je do pada tražnje za kineskim izvoznim proizvodima, ali se brzo oporavila nadmašujući druge zemlje sa rastom GDP-a u 2010. godini za 10%. Vlada je u svojim planovima naglasila potrebu razvoja domaće tražnje čime bi se umanjila zavisnost rasta GDP-a od izvoza.

02. Ruska federacija – Rusija je pretrpela značajne promene od raspada Sovjetskog saveza. Od izolovane, centralno-planske do privrede koja je mnogo više okrenuta tržištu i globalnim integracijama. Ima uticaja u velikom broju zemalja centralne Azije i druga je po veličini vojna sila. Populacija joj je ogromna kao i potencijal tržišta. Ekonomske reforme počete 1990. -ih dovele su do privatizacije mnogih sektora uz izuzetak onih vezanih za energiju i odbranu. 2009. godine Rusija je bila najveći izvoznik prirodnog gasa, a u vrhu je i po izvozu nafte, čelika i aluminijuma. Usled pada cene nafte i zatvaranja stranih izvora finansiranja na koje su se ruske firme i banke oslanjale, njena privreda je jedna od najžešće pogođenih ekonomskom krizom. Nakon ekonomskog pada i negativnog rasta GDP-a od – 7,8%, dolazi do oporavka i u prvom kvartalu 2010. zabeležen je privredni rast, a GDP za tu godinu iznosio je 4%.  Dugoročno se suočava sa problemima snižavanja raspoloživosti radne snage, široko rasprostranjene korupcije i lošom infrastrukturom koja zahteva značajne investicije.

01. Amerika – Amerika je i dalje vodeća super sila. Po ekonomskoj veličini parira Kini, može se u vojnom smislu meriti sa Rusijom a tehnološki je napredna kao Japan, a uz to ima i dva i po puta brojniju populaciju. Kako sa vojnog i političkog aspekta ona je i po pitanju kulturnog uticaja globalno dominantna. Svetska ekonomska kriza prvo se i javila u Americi i usled hipotekarne krize, neuspeha investicionih banaka, pada cena nekretnina kao i ograničenih izvora finansiranja gurnula njenu privredu u recesiju sredinom 2008. godine. GDP je imao negativnu stopu rasta do trećeg kvartala 2009. godine čineći ovo najdužim i najdubljim padom njene ekonomije još od Velike depresije tridesetih godina prošlog veka. Reagujući na to, američki kongres je odvojio značajna sredstva u program pomoći borbi protiv krize. Sveukupne mere koje su sprovođene dale su rezultate pa je GDP koji je 2009. bio -2,6% u 2010. godini postao pozitivan i dostigao 2,8%. Njen ekonomski rast u 2011. godini iznosio je 1,8% a za 2012. se predviđa njegovo ubrzanje i dostizanje stope od 2,3%. Ipak, njena dominantna pozicija nije potpuno sigurna. Dugoročni problemi obuhvataju neadekvatnu strukturu investicija  u obnovu infrastrukture, rast troškova vezanih za zdravstvenu zaštitu i penzije, starenje nacije, praćeno stagnacijom zarada kod stanovništva sa nižim primanjima, kao i budžetski i trgovinski deficit. Njena međunarodna angažovanja pogoršavaju njenu fiskalnu situaciju a kada se tome doda galopirajući razvoj zemalja BRIK-a i modernizacija kineske vojske, kao i jačanje drugih medijskih izvora informacija (Al-Jazeera, Russia Today) može se zaključiti da će se za očuvanje epiteta vodeće sile u svetu morati dobro potruditi.

izvor: rast.rs

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *