Hrvatska poštanska banka u ponedjeljak je objavila da je povećala fiksne kamatne stope na štednju u kunama na oročenja od jednog do 36 mjeseci. Tako od 15. januara kunska oročenja na 36 mjeseci imaju nove fiksne kamatne stope do 4,20 posto.
Da je ove godine izgledan rast kamatnih stopa, potvrdila je i anketa www.banka.hr u kojoj su učestvovale PBZ, Erste, Hypo, RBA, Volksbank i OTP.
U PBZ-u očekuju lagani rast pasivnih kamatnih stopa, dok bi kamate na kredite u prosjeku mogle tek neznatno porasti. PBZ objašnjava kako računaju na diferencijaciju po kvaliteti klijenata s obzirom na to da kamatne stope odražavaju i različitu rizičnost klijenata.
U RBA ocjenjuju da će ove godine banke nastojati privući domaću štednju ponudom viših kamatnih stopa, no budući da je većina depozita kod banaka nominirana u eurima, (a očekuje se smanjivanje tržišnih kamata za eure na matičnom tržištu) ukupno povećanje pasivnih kamata ne bi trebalo biti značajno.
Kamate na kredite, prema RBA, trebale bi stagnirati ili se tek blago povećavati.
“U 2012. očekujemo blagi porast i aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, pri čemu će rast kamata na depozite biti nešto naglašeniji, pogotovo u drugoj polovini godine kada očekujemo i određeni porast potražnje za kreditima. U slučaju eventualnog smanjenja kreditnog rejtinga države ili kao posljedica daljnjeg pogoršanja situacije na međunarodnim finansijskim tržištima moguć je i izraženiji rast aktivnih kamatnih stopa”, odgovaraju izVolksbanka.
Erste banka u ovom trenutku ne planira povećavati kamatne stope na kredite, dok će njihovo kretanje u dužem razdoblju odrediti makroekonomsko okruženje.
“Kod kamatnih stopa na depozite preduzeća moguć je i relativno veći rast s obzirom na nepovoljne likvidnosne izglede uslovljene daljnjim padom domaće potražnje u 2012., eksternim razduživanjem te dok god se ne riješi problem opšte nelikvidnosti u ekonomiji”, kažu u Hypo Alpe-Adria-Banci.
Dodaju da u poslovanju sa stanovništvom, aktivne kamatne stope imaju relativno manji potencijal rasta s obzirom na depresivnu potražnju zbog nezaposlenosti, daljnjeg razduživanja, pada realnog raspoloživog dohotka te opšte velike neizvjesnosti.
Iz OTP-a kažu da u ovoj godini možemo očekivati još teže okruženje za bankarstvo, ali i za klijente. Cijene na domaćem tržištu bit će strogo povezane s inostranim izvorima i onima na nivou bankarskih grupa, podsjeća OTP.
Banke za ovu godinu očekuju pad (RBA i PBZ od jedan posto) ili stagnaciju BDP-a, te porast nenaplativih kredita.
izvor: bankamagazine.hr
