Crna Gora nema riješeno pitanje izvora finansiranja dugoročnog razvoja. Ostala je neriješena i mogućnost projektnog finansiranja na srednji i duži rok od strane bankarskog sektora u Crnoj Gori – kaže za Pobjedu predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković.
Evidentno je, objašnjava on, da je privatizacijom bankarskog sektora u Crnoj Gori napravljen sistemski previd.
Strane banke
– Pokazuje se da su strane banke koje su došle na ovaj prostor imale interes da se bave isključivo komercijalnim bankarstvom uslovljenim strukturom njihove pasive koju dominantno čine kratkoročni depoziti – ističe Mijušković komentarišući začarani krug u kojem privrednici optužuju banke da ne daju novac ni za dobre projekte, a bankari njih da nema ili veoma malo ima kvalitetnih projekata.
Mijušković podsjeća da je u periodu privatizacije problem uočen, napravljen pokušaj očuvanja ovog segmenta i formirana Razvojna banka, koja je usljed niza tadašnjih okolnosti ubrzo i ugašena.
– Sada se problemi pokušavaju prevazići preko Razvojnog fonda i kreditne linije i kreditiranjem pojedinih projekata od strane međunarodnih finansijskih institucija, ali to ne daje najbolje rezultate. Raspoloživa sredstva malog su obima. Uz to, ovaj proces se odvija u saradnji, kroz procedure i uslove koje diktira postojeći komercijalni bankarski sistem u Crnoj Gori – ocijenio je Mijušković koji podsjeća da Privredna komora duže zagovara stav o neophodnosti postojanja neke razvojne finansijske institucije u Crnoj Gori.
Da li smo uradili dovoljno
Mi u Privrednoj komori smatramo da se valorizacija domaćih resursa, green field investicije, modernizacija proizvodnih procesa kroz kapitalna ulaganja i stimulacija izvoza ne mogu postići bez adekvatnih, dostupnih dugoročnih izvora finansiranja.
– Ukoliko se naš bankarski sistem upotpuni razvojnom institucijom, to će svakako rezultirati stabilnijim i ravnomjernijim razvojem svih segmenata privrede, što će u krajnoj liniji i smanjivati negativne efekte nekih budućih kriza u Crnoj Gori – uvjeren je predsjednik PKCG.
Mijušković kaže da se u kontekstu nastavka krize moramo zapitati da li je dosad ostvareno dovoljno dobro i šta nas očekuje u narednom periodu.
– Moramo dati odgovor na pitanje da li smo preduzeli sve za razvoj biznisa od državnog do lokalnog nivoa, na privlačenju stranih investicija, povećanju prozvodnje, podizanju konkurentnosti, na intenzivnijem izvozu i smanjenju uvoza – upozorava predsjednik Komore, koja okuplja predstavnike 650 kompanija iz najviših upravljačkih struktura.
Budući razvoj potrebno je temeljiti na malom i srednjem biznisu.
– Naglasak mora biti na proizvodnji i to onih proizvoda kojima je moguće ostvariti komparativne prednosti i povećati izvoz. To su prehrambena industrija, primarna poljoprivreda, energetika, drvoprerađivačka industrija, građevinski materijali. Vjerujem da velike kompanije iz oblasti proizvodnje treba da generišu razvoj malih i srednjih preduzeća, koje podižu nivo finalizacije sirovina i poluproizvoda i time povećavaju ponudu crnogorskih proizvoda na tržištu – kaže predsjednik PKCG.
Zabrinjava spoljni dug
Za Mijuškovića je zabrinjavajuća dinamika rasta spoljnjeg duga, kao posljedica novog zaduživanja za pokriće budžetskih rashoda i aktiviranja garancija za plaćanje dospjelih obaveza.
– Zabrinjavajući je i pad neto stranih direktnih investicija i konstantan rast nelikvidnih privrednih subjekata i visina blokiranih sredstava – ocijenio je Mijušković koji smatra da je za pokretanje privrednog ciklusa potrebno naći pravu mjeru između realnih potreba privrede i stavljanja u funkciju imobilisanih bankarskih finansijskih sredstava.
Predsjednik Privredne komore kaže da možemo zainteresovati strane investitore i turizam – izgradnju ekskluzivnih hotela.
– Država i lokalne samouprave moraju pokazati veću spremnost za davanje mnogo boljih olakšica investitorima. Ohrabruje činjenica da mjere koje je usvojila Vlada treba da podstaknu izgradnju hotelskih kompleksa visoke kategorije, uz istovremenu primjenu mjera koje će destimulisati gradnju privatnih apartmana i stanova – ocijenio je Mijušković.
Podsjećajući da je unapređenje poslovnog ambijenta kroz regulatornu reformu permanentan proces koji iziskuje partnerstvo Vlade i privrede.
Privatno-javno partnerstvo neregulisano
Mijušković kaže da je privatno-javno partnerstvo jedna od mogućnosti za pokretanje krupnih investicionih projekata u oblasti energetike, komunalne infrastrukture, turizma, malog i srednjeg biznisa. On priznaje da postoji niz limita za ulazak u projekte kroz ovu šemu.
– Nedostatak pravila koja regulišu pravni status pokretnih i nepokretnih stvari, odnosno dobara koja su predmet partnerstva, odnosno ulaganja privatnog partnera tokom trajanja ugovora, kao i modele zajedničkog planiranja i upravljanja projektima- objašnjava Mijušković.
Predsjednik Komore podsjeća da potencijalni investitori ističu i nedostatak normativnog uređenja osnova za poreska oslobađanja i olakšice u poslovanju.
– O njima se pregovara u toku pripreme, a u skladu sa praksom koja se koristi u drugim zemljama, budući da se radi o složenim i skupim projektima – ističe Mijušković i podsjeća na nedovoljan nivo znanja iz oblasti koncesija, kako koncesionara tako i koncidenata (države i opština).
Zakon o radu smanjuje privlačnost Crne Gore
Crnu Goru, kaže Mijušković, manje privlačnom za investitore čini Zakon o radu koji je pun dvosmislenosti.
– Na tom spisku je i nepostojanje kolektivnih ugovora, koje će biti teško usaglasiti sa ovim zakonom i koje Evropska komisija, kao i strani poslodavci u Crnoj Gori prepoznaju kao izuzetnu prepreku i loš element, koji između ostalog sprečava flekibilnost radne snage i selekciju po sposobnosti. Našu zemlju to sve čini manje privlačnom za investitore – ocjenjuje Mijušković.
Strani poslodavci u Crnoj Gori kao izuzetnu prepreku prepoznaju upravo loša rješenja iz radnog zakonodavstva.
– Usvojen je zakon koji sadrži rješenja neodrživa sa stanovišta poslodavca – kaže Mijušković koji smatra da na određenim mjestima nije dovoljno jasna činjenica da zakon o radu treba da generiše sinergiju rada i kapitala, u cilju ekonomskog razvoja i dobrobiti svih.
Poslodavci su, dodaje on, razočarani činjenicom da je dogovor o izmjenama Zakona o radu postignut prvo na političkom nivou i da je ponovo napravljen kompromis na štetu poslodavca.
To, ističe predsjednik, najbolje potvrđuje činjenicu o neadekvatnoj zastupljenosti poslodavaca u socijalnom dijalogu.
Odmah moramo graditi izvor energije
Deficit električne energije predstavljaće, kaže Mijušković, limitirajući faktor privrednog i ukupnog razvoja ukoliko odmah ne otpočnemo sa izgradnjom, prije svega nekog većeg izvora energije.
– Strani investitori sa visokim stepenom pažnje sagledavaju prilike u zemlji u koju se odluče da ulože. To moramo imati na umu – upozorava Mijušković koji smatra da je kada je Crna Gora u pitanju realno očekivati svjež inostrani kapital u energetici, ali uz određene preduslove.
Prije svega, moramo obezbijediti jasno definisan pravni okvir za dobijanje licenci, uslova gradnje, parametara razvoja na osnovu kojih je jednostavnije kalkulisati konačnu dobit.
Mijušković podsjeća da se radi na strategiji razvoja energetike do 2030. godine.
Ta činjenica ne bi smjela da znači zamrzavanje svih aktivnosti do donošenja tog dokumenta.
Stvoriti dobru klimu i za domaće investitore
Mijušković smatra da treba stvoriti prijatniju klimu i za domaće investitore, spremne da ulažu u mala i srednja preduzeća koja se bave proizvodnjom.
– Na to moramo gledati kao jednu od mogućnosti ravnomjernog regionalnog razvoja, sa posebnim naglaskom na razvoj ruralnih područja. Postojanje Investiciono-razvojnog fonda jeste dobar, ali ne i dovoljan instrument za pružanje stimulacije za rast i razvoj naših kompanija. Planskom dokumentacijom na regionalnom i lokalnom nivou moraju se opredijeliti i zaštititi prostori za izgradnju takvih kompleksa – kaže predsjednik Komore.
izvor: pobjeda.me
