Ko sjedi na najviše zlata?

Dodajte komentar

Cene zlata su uprkos manjem padu u poslednjih mesec dana još uvek na istorijski rekordno visokim nivoima. Zasluge za ovakvo stanje imaju i centralne banke pojedinih zemalja jer su za vreme krize uporno nastavljale da povećavaju svoje zalihe zlata.

Cenu zlata naravno, određuje tržište i tražnja ( sadašnja i buduća ). U trenutnoj situaciji tražnja zavisi i od potražnje centralnih banaka, privatnih i institucionalnih investitora i potražnje privrede.

Danas ćemo pogledati u kojim zemljama i institucijama je sakriveno najviše zlata, koje zemlje svoje zalihe povećavaju a koje ih smanjuju. Podatke koje je pre nekoliko dana objavilo najveće udruženje proizvođača zlata na svetu (World Gold Council), ćemo uporediti sa onima od pre petnaest godina.

Država ili institucija 1998 2011
Sjedinje Američke Države 8137  tona 8.133,5 tona
Nemačka 3701 tona 3.401,8 tona
Međunarodni monetarni fond MMF 2.827,2 tona
Italija 2593 tona 2.451,8 tona
Francuska 3184 tona 2.435,4 tona
Kina 395 tona 1.054,1 tona
Švajcarska 2590 tona 1.040,1 tona
Rusija 458 tona 784,1 tona
Japan 754 tona 765,2 tona
Holandija 1052 tona 612,5 tona
Indija 357 tona 557,7 tona
Evropska centralna banka 501,4 tona
Tajvan 422 tona 423,6 tona
Portugalija 625 tona 382,5 tona
Venecuela 304 tona 365,8 tona

Glavni generator tražnje je i dalje nakit, zatim institucionalni investitori a tek nakon njih industrija. Proizvodnja zlata počela je ponovo da raste i u 2009. godini dostigla 2.572 tone. Za 2010 godinu još uvek nisu prikupljeni svi podaci ali će verovatno premašiti rekordnu količinu iz 2001, kada je bilo nakopanih 2.600 tona. Veliku zaslugu za ovakav trend ima Kina, koja je u poslednje tri godine glavni proizvođač zlata. Uprkos činjenici da su u 2010 iskopali 300 tona zlata, Kina je uvezla dodatnih 100 tona i značajno doprinela podizanju cene zlata.

Više od 50 odsto zlata je prerađeno u nakit,  kroz celu ljudsku istoriju navodno je iskopano 165.000 tona zlata, dok je u zalihama oko 30.000 tona.

izvor: rast.rs

TAGOVI: ,
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *