Slovenija se na početku ove godine suočava s teškim stanjem u finansijskom i realnom sektoru, zato će nova vlada morati pristupiti hitnom programu sanacije stanja u bankarstvu i stabilizaciji javnih finansija, upozorio je u petak odbor za finansije slovenačkog parlamenta.
U višesatnoj raspravi o kritičnom stanju u slovenačkim bankama koje će po riječima guvernera centralne banke Marka Kranjeca ove godine morati izvesti dokapitalizaciju od 4 milijarde eura i očistiti svoje bilanse od loših potraživanja ako žele dobijati sredstva na međunarodnom tržištu kapitala i kredite Evropske centralne banke, sudjelovao je i predsjednik druge najjače stranke u novom parlamentu i bivši premijer Janez Janša.
Po njegovim je riječima rasprava pokazala da se Slovenija mora ozbiljno suočiti s realnošću trenutka.
Izborna kampanja je završena i više nema nikakvog smisla ustrajati na optimističkim najavama dominantnog dijela politike o velikom ekonomskom rastu i održavanju postojećeg životnog standarda, potrebno nam je otriježnjenje, rekao je Janša, aludirajući na obećanja koja je tokom kampanje iznosio Janković.
Franci Križanič, ministar finansija vlade u odlasku, rekao je da stanje nije toliko kritična zaduženost Slovenije kao države koliko je slabo stanje kad se radi o zaduženosti privrede, a usprotivio se prodaji državne imovine radi pokrivanja budžetskog deficita, upozorivši na negativne posljedice prodaje državnih preduzeća u Madžarskoj.
Guverner slovenačke centralne banke Marko Kranjec rekao je da je samo trećina slovenačkih preduzeća kreditno sposobnih, te da 15-20 posto firmi ne vraća na vrijeme svoje kredite.
Gubici banaka se povećavaju, a njihovi bilansi smanjuju, u ovoj će godini biti potrebno očistiti njihove bilanse otpisima. To i dokapitalizacija potrebni su kako bi banke mogle uzimati kredite na međunarodnom tržištu, a i mogućnosti zaduživanja kod Evropske centralne banke smanjit će se zbog potrebnih jamstava ako kreditni rejting države bude još smanjen, upozorio je Kranjec.
Po njegovim bi riječima, nova vlada morala postići da se budžetski manjak u ovoj godini smanji za 700 miliona do 1 milijardu eura jer su dosadašnje mjere štednje bile samo kozmetičke.
I predstavnici najvećih slovenačkih poslovnih banaka zauzeli su se za mjere štednje koje bi važile iduće tri godine, te iznosili podatke po kojima Slovenija ove godine može računati sa stagnacijom ili padom BDP-a.
Da bi se povećali budžetski prihodi na odgovarajuću mjeru, povećanje PDV-a od jedan posto (koje je svojim programom pred izbore predložio Janković) ne bi bilo dovoljno, nego bi gornju stopu PDV-a sa sadašnjih 20 trebalo podići na 23 posto, iznio je predsjednik fiskalnog vijeća Marjan Senjur.
Neki od sudionika rasprave iznijeli su i ideju zamrzavanja javnih rashoda, a neki i potrebu donošenja podsticaja za strane investicije, s time da bi investicione olakšice trebalo podići na 40 posto.
Kranjec je rekao da Slovenija treba ozbiljan stabilizacioni program i bolji način upravljanja državnom imovinom, a ne sadašnji u kojem se prepliću uticaji više državnih agencija. Imovinom države koja se procjenjuje na vrijednost između 6 i 8 milijardi eura trebalo bi upravljati efikasnije kako bi ona donosila godišnji prinos od najmanje 3 posto, iznio je Kranjec.
izvor: bankamagazine.hr
