U prvih 10 mjeseci ove godine slovenski bankarski sektro zabilježio je gubitak od 124 miliona eura, a kreditni plasmani nebankarskom sektoru i dalje padaju, objavila je Banka Slovenije (SB).
Krajem oktobra prošle godine banke su imale dobit od 87 miliona eura. Banka Slovenije navodi da su prihodi banaka zbog stagnacije poslovanja preniski da bi mogle ostvariti dobit.
U izvještaju centralne slovenske banke o stabilnosti bankarskog sustava navodi se da su se u prva tri tromjesečja ove godine povećali rizici u bankarskom sustavu što predstavlja izazov budućem poslovanju banaka.
Centralna banka u izvještaju o stabilnosti slovenskog bankarskog sektora upozorava kako se u 2012. godini mogu očekivati lošiji poslovni rezultati banaka, a time i niži kapacitet generisanja internog kapitala zbog velikih imovinskih gubitaka i visokih troškova rezervacija.
Do novembra ove godine banke su za rezervacije izdvojile 706 miliona eura, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje od 39 posto.
Povećana adekvatnost kapitala
Banka Slovenija konstatuje kako je adekvatnost kapitala nacionalnog bankarskog sektora porasla u septembru na 12,1 posto, a onos temeljnog kapitala na 9,9 posto. Poboljšana je i kvaliteta strukture kapitala cjelokupnog bankarskog sektora.
Ta bi ocjena mogla biti narušena zbog slabljenja kvaliteta i iznosa kreditnog portfelja, slabijih poslovnih rezultata, razmjerno bolje solventnosti usporedivih banaka u eurozoni te uvođenja strožih kapitalnih zahtjeva na nivou EU u 2012. godini.
Za vlasnike banaka izazov će biti zaustaviti trend rasta rizika i dokapitalizovati banke u eurozoni, u kojoj je snažno porasla potražnja za kapitalom, ocjenjuje Banka Slovenije.
U Ministarstvu finansija su za Slovensku novinsku agenciju izjavili da će u potpunosti sljediti satvove regulatora. Detalje o mogućoj dokapitalizaciji banaka u državnom vlasništvu treba uputiti novoj vladi, odgovorili su na pitanje novinara.
Uprkos povećanju adekvatnosti kapitala, krajem oktobra ukupna aktiva banaka bila je za 1,9 posto manja nego prije godinu dana. Ukupna aktiva je u prvih deset mejseci smanjena za 728 miliona eura, na 46,9 milijardi eura. Pad aktive posljedica je pada kreditne aktivnosti, cijene vrijednosnih papira te razduživanja banaka na stranim tržištima.
Kontrakcija nebankarskog sektora
Nakon rasta kreditiranja nebankarskog sektora u 2010. godini, u ovoj godini zabilježen je značajan pad.
Prvi put od sticanja samostalnosti kreditna aktivnost u Sloveniji je smanjena. U oktobru je obim kredita nebankarskom sektoru bio za 830 miliona eura manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Zaustavljeno je kreditiranje aktivnosti koje posluju pozitivno. a umjesto toga raste relativna izložensot banaka prema sektorima koji imaju teškoća u podmirivanju obveza te posebno prema preduzećima koja su završila u stečaju.
Kreditni plasmani nefinansijskim firmama bili su u oktobru niži za 4,7 posto u odnosu na oktobar prošle godine, dok su plasmani domaćinstvima blago porasli.
Iako je od dna krize prošlo već dvije godine, kreditni portfelji slovenskih banaka sve su slabiji. Razlog je prije svega spori oporavak ekonomije. Slabljenje kreditnog portfelja najnaglašenije je u građevinarstvu i centralna banka ocjenjuje da će taj dio portfelja još više slabiti, što će negativno uticati na poslovanje banaka.
izvor: bankamagazine.hr
