Oprezniji će ulagati u zlato i defenzivne dionice, a oni skloniji riziku svoju sreću mogu okušati na američkom tržištu kapitala, koje nudi priliku za dobru zaradu. To je u najkraćim crtama preporuka domaćih analitičara za ulagačku 2012. godinu. Godina na izmaku za investitore na tržištima kapitala bila je sve samo ne mirna. Već nadaleko opjevana grčka kriza koja je žestoko nagrizla temelje eurozone donijela je evropskim i američkim berzama rijetko viđene padove, ali i skokove.
Slobodno se može reći da su tenzije među investitorima bile toliko naglašene da je bila dovoljna jedna razočaravajuća vijest da berzanski indeksi potonu za nekoliko postotaka u samo jednom danu. To posebno vrijedi za drugo polugodište kada smo imali nekoliko “crnih berzanskih dana”. Jednako tako indeksi su rasli na najmanju naznaka da bi se kriza u eurozoni mogla barem nakratko smiriti ili da američka privreda korača snažnijim koracima prema oporavku.
Evropa podbacila
Rezime godine je sljedeći: na američkom tržištu kapitala, zaključno s prošlim utorkom, najvažniji indeksi ostvarili su ambivalentne rezultate. Dow Jones je u dosadašnjem dijelu godine ojačao za 3,3 posto, a S&P500 pao je za 2,5 posto. Nešto većih 2,8 posto pada zabilježio je indeks Nasdaq. Najznačajniji europski indeksi stoje još lošije. Londonski FTSE100 u minusu je sedam posto, njemački DAX čak 16,5 posto, a pariški CAC40 strmoglavio se za čak 19,1 posto.
Prema predviđanjima Evropske komisije, eurozona sljedeće godine može očekivati privredni rast od samo 0,5 posto. U takvim okolnostima oni koji ulažu na evropskim berzama trebaju pričekati do ljeta. “Što se tiče inostranih tržišta kapitala, već sada je jasno da će Evropa sljedeće godine ekonomski usporiti. S obzirom na to da se do sada pokazalo kako dioničko tržište dotakne dno oko šest do devet mjeseci prije nego što počne ekonomski rast, moguće je da će i evropske dionice postati atraktivne u drugoj polovini godine. No, s druge strane, američko dioničko tržište izgleda vrlo zanimljivo s obzirom na to da se premija na rizik trenutno nalazi znatno iznad višegodišnjih prosjeka. Iako investitori trenutno pokazuju malo povjerenja u američke dionice, one u isto vrijeme nude visok razmjer rizika i nagrade”, kazala je Maja Bešević Vlajo, portfeljna menadžerica Podravske banke.
Sigurnost u zlatu
Stariji analitičar tržišta kapitala u Službi za ekonomska istraživanja Erste banke Davor Špoljar smatra da bi visok nivo nesklonosti riziku mogao i u sljedećoj godini nastaviti usmjeravati dio investitora prema sigurnijim oblicima imovine poput zlata. “Tržišta će i dalje vjerovatno karakterizirati visok nivo volatilnosti, inducirana vijestima iz eurozone i svijeta. Ipak, fiskalna konsolidacija na domaćem tržištu i rješavanje krize u eurozoni moglo bi djelovati pozitivno na tržišta kapitala. Investitori će vjerovatno nastaviti preferirati nisko zadužena preduzeća sa stabilnim novčanim tokom te zdravim bilansima i poslovnim modelima. Posljedica je to još uvijek visoke nesklonosti riziku. Ako se situacija po pitanju dužničke krize smiri, moguć je porast apetita za rizikom te nešto snažnija preraspodjela sredstava prema rizičnijim preduzećima i oblicima imovine”, istakao je Špoljar.
Nezavisni analitičar Roman Rinkovec, osvrćući se na inostrana tržišta, rekao je da se u sljedećoj godini svakako može očekivati i nadalje velika volatilnost tržišta, pa tako i mnoštvo (ne)prilika za zaradu odnosno gubitke.
“Upućeniji i ‘potkovaniji’ investitori to će sigurno pokušati iskoristiti trgovanjem valutama, dionicama ili sirovinama. Vrlo vjerojatno će se nastaviti rast cijene zlata – uprkos njegovoj korekciji posljednjih dana, ali i valuta poput švedske ili norveške krune. Euro, dolar i britanska funta zasigurno će i dalje biti pod velikim pritiskom, a očekujem i postupnu apresijaciju kineskog juana. Cijene nafte ne bi smjele znatno rasti budući da će svjetska privreda očigledno stagnirati, osim ako ne dođe do velikog pada dolara, što je, nažalost, prilično izgledno. Kapital će svakako tražiti i nove, još nedovoljno otkrivene niše, a to bi ponajprije mogle biti neke zemlje u Africi. Od dionica najviše očekujem od onih kompanija koje se uspiju znatnije probiti na tržišta u nastajanju (Azija, Afrika, Južna Amerika)”, ocjenjuje Rinkovec.
Obveznice nezanimljive
Ova godina donijela je očigledno loše rezultate i na hrvatskom tržištu kapitala. Kako nije bilo nikakvih naznaka pozitivnih promjena glavnih makroekonomskih pokazatelja, domaćim su ulagačima glavni orijentir bila kretanja na inostranim berzama. Kako je tamo uglavnom vladao pesimizam, i Crobex je u padu od 16,8 posto. S obzirom na to da ekonomska 2012. najvjerovatnije neće biti obojena svijetlim tonovima, ulagači u hrvatske dionice najvjerojatnije će tražiti kakvu-takvu sigurnost, ocjenjuju analitičari.
“S obzirom na vrlo izvjestan pad hrvatskog BDP-a sljedeće godine, pozicioniranje u dionice na domaćem tržištu može biti dvojako: oni koji preferiraju sigurnost trebaju se pozicionirati u defenzivne sektore kao što su npr. prehrana i duhanska industrija, a dijelu investitora mogle bi biti zanimljive izvozno orijentisane kompanije, koje i u lošim hrvatskim uslovima ostvaruju jako dobre rezultate”, rekla je Maja Bešević Vlajo. “Što se tiče obveznica, ne vjerujem da će državne obveznice biti interesantne ulagačima, barem dok se ne iskristalizira situacija s rejtingom”, zaključila je.
Što se tiče Zagrebačke burze, za nju bi sljedeća godina mogla biti istinska prekretnica, ocjenio je Roman Rinkovec. “Mnogo toga će ovisiti o potezima nove vlade, ali i o reakcijama pojedinih djelova društva na to. Smatram da barem tri godine kasnimo i s realnom konstatacijom stanja i s mjerama nužnim za promjene koje bi mogle dovesti do kakvog-takvog ekonomskog rasta. Ako nova vlada uspije, i to što prije, podsticajnim mjerama ‘probuditi’ preduzetništvo i reakcije onih koji krizu dosad nisu osjetili, a morali su, možemo očekivati određeni oporavak tržišta. U suprotnom, sljedeća bi godina uistinu mogla biti katastrofalna i s nesagledivim posljedicama, a posebna je opasnost, pogotovo za turizam, činjenica da se u ljeto 2012. godine održavaju dva velika sportska takmičenja, Olimpijske igre u Londonu i Evropsko prvenstvo u Poljskoj i Ukrajini. To bi moglo odvući mnoge putnike u tim smjerovima”, napomenuo je Rinkovec.
izvor: business.hr
