Poslovanje italijanske banke UniCredit u srednjoj i istočnoj Evropi (CEE) dobro se drži bez obzira na ekonomsko usporavanje, kazao je njezin čelnik, dodajući da je ludost misliti da će se UniCredit povući iz te regije.
Gianni Papa, zamjenik izvršnog direktora i voditelj UniCreditovog odjeljenja za srednju i istočnu Evropu (CEE), kazao je novinarima da su argumenti u prilog nastavljenom angažmanu u toj regiji i dalje čvrsti, budući da će ona u prosjeku rasti brže od zapadne Evrope i bilježi veću potražnju za finansijskim uslugama.
Neto operativna dobit UniCreditova odjela za CEE porasla je u prvih devet mjeseci ove godine 31 posto zahvaljujući višim prihodima, nižim troškovima i smanjenim rezervacijama za nenaplative zajmove.
“Taj će (trend) biti potvrđen za kraj godine”, rekao je Papa u srijedu naveče u ocjenama koje su objavljene u četvrtak.
Po njegovim se riječima ekonomsko usporavanje u zapadnoj Evropi preliva na srednju i istočnu Evropu, što je navelo banku da obustavi širenje u pojedinim zemljama kako bi se usredotočila na brzorastuća tržišta kao što su Turska, Rusija, Češka i Poljska.
UniCredit je izgradio snažnu poziciju na tim tržištima, za koja je ključno bilo i to što im nije bilo potrebno finansiranje iz centrale.
Pritom bančina strategija selektivnog rasta nipošto ne podrazumijeva odustajanje od te regije, naglasio je Papa.
“Ako je poruka protumačena kao najava povlačenja UniCredita iz srednje i istočne Europe, mislim da je onaj tko ju je tako protumačio lud”, osvrnuo se na medijsko izvješće da bi banka mogla smanjiti prisutnost u regiji.
Naglasio je da je UniCredit jedan od samo dva profitabilna zajmodavaca u Mađarskoj, zahvaljujući konzervativnom pristupu slijedom kojeg je banka smanjila devizne kredite u cijeloj regiji.
To je uključilo obuzdavanje kreditnih plasmana u eurima zajmoprimcima u zemljama kao što su Hrvatska, Bugarska i Rumunjska, koje u konačnici namjeravaju usvojiti jedinstvenu evropsku valutu.
Papa ne vidi naznake nestašice kredita u regiji srednje i istočne Evrope uprkos naporima banaka da ojačaju bilanse. “Mislim da je svaka banka zauzela puno konzervativniji pristup kreditiranju, što je nedvojbeno rezultiralo nestašicom kredita, moglo bi se reći, no ta nestašica kredita odnosi se na nezdravi dio privrede, pa je zapravo ne bismo ni mogli tako nazvati”, ustvrdio je.
Istaknuo je tako da su u prva tri tromjesečja 2011. zajmovi u srednjoj i istočnoj Evropi porasli za 10 posto, a depoziti za 17 posto.
izvor: bankamagazine.hr
