U čemu je tajna stabilnosti kanadskog bankarskog sektora?

Dodajte komentar

Stabilnost kanadskog bankarskog sektora nije slučajna, otkriva studija američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja (NBER), koju navodi ST Invest u svom novom newsletteru.

U Kanadi je bankarski sektor načinjen od krupnih i robusnih institucija koje kontroliše jedan regulator,  navodi se u studiji “Zašto u Kanadi 2008. nije bilo bankarske krize?”.

Dok su se 2008. godine banke u Evropi i Sjevernoj Americi kretale po rubu provalije i tražile sanacije i vanredne intervencije centralnih banaka, kanadske su banke sve to proživjele bez potresa.

Tajna se, po svemu sudeći, krije u tome što je Kanada, počevši od 19. vijeka, uspostavila visoko koncentrovani bankarski sektor koji je obavljao hipotekarno kreditiranje i poslove investicionog bankarstva pod pomnim nadzorom jedinstvenog i snažnog bankarskog regulatora.

Nasuprot Kanadi, Sjedinjene Države dozvolile su nastanak slabog i usitnjenog sistema s puno većim brojem malih (a time i nestabilnih) banaka, skupa sa sektorom “bankarstva u sjeni” – slabo regulisanih tržišta vrijednosnica, investicionih usluga i novčanih tržišta koje je nadgledala velika skupina regulatora koji su se takmičili jedan s drugim.

Ta sistemska razlika dovela je i do zapanjujuće različitih posljedica.

Dok je Amerika 2008. i 2009. iskusila propasti banaka, sanacije i najtežu ekonomski recesiju još od 1930- ih, u Kanadi niti jedna banka nije propala, nije bilo potrebe za njihovim spašavanjem, a i kanadska recesija bila je puno blaža od onih s početka 1980-ih ili 1990-ih.

To iskustvo seže daleko u prošlost: dok je u SAD-u juriš na bankarske šaltere produbio i pojačao Veliku depresiju, 1930-ih u Kanadi nije propala niti jedna banka.

“Dvostruka slabost američkog bankarskog sektora – komercijalno bankarstvo rascjepkano po saveznim državama i kolebljiva finansijska tržišta na kojima učestvuju neregulisane ili slabo nadzirane investicione banke i ostali finansijski posrednici – proizveli su čitave serije finansijskih panika”, pišu autori NBER studije Michael Bordo, Angela Redish i Hugh Rockoff.

“Krupnije bankovne panike odigrale su se 1837., 1857., 1873., 1893. i 1907., a manje 1839., 1884. i 1890. godine.”

Tokom više od jednog stoljeća kanadski se bankovni sektor pokazao puno stabilnijim od susjednog američkog.

“Međutim, veća stabilnost može imati i svoju cijenu. Jače koncentrisan i regulisan finansijski sektor može sporije generisati inovacije i može za svoje usluge naplaćivati monopolske cijene.”

izvor: bankamagazine.hr

TAGOVI: ,
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *