Nacije EU i euro: Što ko želi?

Kriza eurozone prerasla je u istorijsku krizu Evropske unije, ali konačnih rješenja još uvijek nema. Zemlje Evropske unije podijeljene su u nekoliko grupa sa svojim specifičnim interesima, željama i potrebama. Tportal prenosi BBC-jev pregled ‘Što ko želi u EU-u’.

Grupa: vozači

Ko su: Francuska i Njemačka

Što žele: kancelarka Angela Merkel i predsjednik Nicolas Sarkozy udružili su snage ne bi li promjene evropskog ustava potpisalo svih 17 članica eurozone (barem) do marta. Žele zlatno pravilo uravnoteženog budžeta, automatske sankcije ako deficit bude veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda, usklađivanje korporativnog poreza i porez na finansijske transakcije.

Što ne žele: Francuska je kontra Bruxellesa u želji da vlade imaju veću moć nad nacionalnim budžetima, tj. ne prihvata veto Evropskog suda pravde. Njemačka je protiv toga da Evropska centralna banka kupuje državne obveznice problematičnih zemalja.

Grupa: Piigs – najzaduženije zemlje eurozone

Ko su: Portugal, Italija, Irska, Španija i Grčka

Što žele: ne bi li se vratilo povjerenje investitora, EU-ovo i MMF-ovo finansijsko spašavanje Grčke, Irske i Portugala bilo je uslovljeno strogim mjerama štednje. Dublin, Atena i Lisabon odgovorili su na pritisak smanjenjem deficita i rezanjem državnih troškova. Baš kao i nova tehnokratska vlada Italije te nova konzervativna vlada Španije.

Što ne žele: iako je potpuno opredijeljen za euro, Irska neće dopustiti promjene u svojem korporativnom porezu od 12,5 posto koji vidi kao glavni izvor rasta. Ukratko. Španija podupire reforme evropskog ustava, irska vlada se protivi.

Grupa: izvan eurozone – zasad

Ko su: Poljska, Švedska, Latvija, Litvanija, Češka, Mađarska, Rumunija, Bugarska

Što žele: svih osam zemalja želi izbjeći podvojenu EU jer su, uostalom, na putu da se pridruže euru. Poljska želi veći uticaj za briselskim stolom. Latvija, koja je primila pomoć EU/MMF-a u 2008, očekuje da se i drugi pridržavaju fiskalne discipline. Litvanija je izbjegla kreditiranje iz centrale. Česima se žuri u euro. Mađarska, najnovija žrtva dužničke krize, zatražila je sredstva EU/MMF-a. Rumuni očekuju pridruživanje euru u 2015, baš kao i da ih, kao i Bugare, prime u schengensku zonu.

Što ne žele: iako nije dio eurozone, Bugarska se protivi prijetnji svojem 10-postotnom porezu na dobit koji je najniži u Uniji. Većina Šveđana ne želi pridruživanje euru. Svi, osim Švedske i Češke, dogovorili su se oko ograničavanja državnih dugova. Latvija i Litvanija žele pridruživanje euru u 2014, dok Varšava vidi euro kao strateški cilj. Česi su oprezni po pitanju francusko-njemačkog plana za centraliziranu kontrolu budžeta.

Grupa: izvan zone definitivno

Ko su: Velika Britanija i Danska

Što žele: Velika Britanija i Danska osigurale su sebi zakonsko izuzeće iz eura, no žele sudjelovati u odlukama vezanim za zajedničku valutu. Velika Britanija kaže da će, što više se bude tražilo od nje, to će više sama tražiti. Svaka promjena u ustavu Unije moraće proći kroz britanski parlament. Danska želi brzo rješenje krize s minimalnim promjenama Mastritskog ugovora.

Što ne žele: David Cameron, pod političkim pritiskom referenduma o daljem članstvu zemlje u EU-u i repatrijaciji ovlašćenja iz Bruxellesa, želi izbjeći velike promjene u evropskom ustavu i predloženi porez na finansijske transakcije koji će se negativno odraziti na londonski City. Danska, koja preuzima rotirajuće mjesto predsjedavajućeg EU 1. januara 2012, želi izbjeći promjene koje će pokrenuti nacionalni referendum.

Grupa: ostale članice s vrhunskim kreditnim rejtingom

Ko su: Austrija, Holandija, Finska, Luksemburg

Što žele: Austrija želi brzi dogovor svih 27 zemalja članica EU-a oko granica duga i deficita. Holandija i Finska žele pojačanu kontrolu zaduženih država. Holandija želi ovlašćenja za Evropsku komisiju da izbaci neposlušne članice iz eurozone.

Što ne žele: Austrija ne gleda s oduševljenjem na promjenu evropskog ustava, žali se da je uspostavljanje fiskalne unije dugotrajan proces od tri do četiri godine. Luksemburg je takođe vrlo oprezan. Holanđani ne žele gubitak finansijskog suvereniteta ili novi referendum. Helsinki se protivi njemačko-francuskoj ideji da male članice eurozone nemaju mogućnost veta pri važnim odlukama.

Grupa: male ekonomije eurozone 

Ko su: Belgija, Estonija, Kipar, Malta, Slovačka, Slovenija

Što žele: nova vlada Belgije, suočena s velikim javnim dugom, želi manje kamate na posuđivanje. Estonija, u eurozoni od januara 2011, želi biti ravnopravna s ostalim evropskim partnerima. Kipar, s najvećom potrošnjom u javnom sektoru (15,4 posto BDP-a), obećava mjere štednje, ali i zaziva finansijsku pomoć ne bi li izbjegla spiralu deficita. Malta, s dva posto rasta, podupire snažne sankcije za prekršioce dogovorene fiskalne discipline. Slovačka želi jaka, automatska i primjenjiva pravila kako bi se osigurala fiskalna disciplina. Slovenački ciljevi su nejasni s obzirom na to da je zemlja upravo izabrala novu vladu.

Što ne žele: Belgija je protiv velikih promjena evropskog ustava. Naime, ratifikacija treba proći devet domova parlamenta. Estonija je protiv novih institucija EU-a kako bi se suzbila kriza. Evropska komisija i ECB za njih su dovoljni. Kipar se buni protiv beskonačnih rasprava oko automatskih sankcija. Slovačka želi vidjeti spremnost pojedinih zemalja da napuste euro za dobrobit svih. Malta je protiv dugotrajnog procesa promjene evropskog ustava, ali će prihvatiti „Merkozyjev“ plan, ukoliko ne iskrsne alternativa.

izvor: javniservis.me/tportal.hr

Check Also

Glavni grad prodaje 32 katastarske parcele za 14,8 miliona

Vlada premijera Dritana Abazovića dala je prethodnu saglasnost Glavnom gradu da može da prodaje parcele …

Leave a Reply

Your email address will not be published.