Švedska vlada predlaže da se minimalna kapitalna adekvetnost za banke podigne u 2013. na 10 posto ponderisane aktive te na 12 posto ponderisane aktive u 2015. godini, stoji u saopštenju švedskog ministarstva finansija.
Prijedlog o povećanju minimalne kapitalne adekvatnosi na 12 posto je za čak 5 postotnih poena veći od praga koji propisuje Basel III.
„Finansijska kriza predstavlja ozbiljnu prijetnju za radna mjesta, rast i blagostanje. Planirani zahtjevi smanjiće tu prijetnju i učiniti Švedsku manje ranjivom na preuzimanje rizika od strane banaka”, rekao je ministar za finansijska tržišta Peter Norman.
Zahtjevi se temelje na procjenama Riksbanke (centralne banke) i švedske agencije za nadzor finansijskih usluga, tumače u švedskom ministarstvu finansija.
Švedska ekonomija u posljednjih nekoliko mjeseci pokazuje solidan rast, a bankarski sektor je dobro kapitalizovan i izolovan od dužničke krize u eurozoni, piše WSJ.
Međutim, Švedska je ranjiva jer ima veliki bankarski sektor u odnosu na BDP. Zbog toga švedska vlada preventivno želi nametnuti strože kapitalne zahtjeve od onih propisanih regulativnim okvirom Basel III.
Bankarskim sektorom dominiraju četiri velike banke: Nordea Bank AB, Swedbank AB, Skandinaviska Enskilda Banken AB i Svenska Handelsbanken.
Portparol Handelsbankena Bengt Carlsson izjavio je kako je ova banka već zadovoljila zahtjeve koje predlaže vlada, a iz Nordea banke i SEB Swedbanke odbili su komentarisati vladine zahtjeve.
Da bi se zahtjevi sproveli, švedski fianansijski regulator treba dobiti mandat za nadzor prilagođavanja banaka novim propisima.
izvor: bankamagazine.hr
