Je li mudro sada povlačiti štednju u eurima, s obzirom na špekulacije da bi jedinstvena europska valuta mogla devalvirati? Povlačenje štednih uloga uzdrmalo bi ne samo bankarski sektor u Hrvatskoj, nego i ekonomiju u cjelini.
Depoziti su, upozorava Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, glavni izvor investicija, a bez novih ulaganja hrvatska će privreda teško ići naprijed. Osim toga, povlačenje depozita u eurima građanima bi se moglo obiti oglavu i na nivou debljine novčanika.
Stručnjaci do kraja ove i u sljedećoj godini očekuju lagano slabljenje kune prema euru. Prema prognozama Zrinke Zivković – Matijević, analitičarke Raiffeisena, domaća bi valuta kraj ove godine trebala dočekati s prosječnim kursom prema euru od 7,50 kuna, dok bi do kraja sljedeće godine prosječan kurs trebao otklizati na 7,55 kuna.
Ako mijenjam štednju u eurima, koja je valuta najbolja opcija?
Švajcarski franak bio je i ostao sigurno utočište, čak i nakon što je Švajcarska narodna banka ljetos postavila granicu do koje on može jačati. Sigurno je, tvrde stručnajci, da će Švajcarac i dalje biti jak, pa štednju u njemu ne treba zanemariti. Ako je neko prije šest godina u banku deponovao 10.000 CHF-a, danas, ne računajući kamate, raspolaže glavnicom od gotovo 61.000 kuna, dok je 25. novembra 2004. ona vrijedjela nešto manje od 50.000 kuna. To znači da je samo na jačanju Švajcarca zaradio oko 11.000 kuna. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je Švajcarska premala ekonomija u svjetskim razmjerima, pa smatraju da bi se štedjeti moglo i u drugim valutama.
Kao logičan izbor tu se nameće američki dolar, koji je, uprkos volatilnosti, svjetska valuta u kojoj se još uvijek odvija glavnina svjetske trgovine. Valuta najveće svjetske ekonomije, ističe Jakovčević, ipak neće pasti ispod određenog nivoa, a to štednju u njoj ipak čini koliko-toliko sigurnom.
Osim eura, švajcarca i dolara, domaći bi štediše mogli razmisliti i o štednji u valutama drugih zemalja, čiji značaj na svjetskom tržištu iz dana u dan raste. Tu se kao mogućnost, kaže Jakovčević, nameće štednja u kineskim juanima, koji bi u budućnosti trebao jačati. Moguće je štedjeti i u norveškim krunama, budući da se radi o valuti stabilne, razvijene i naftom bogate zemlje. Najmudrije bi, čini se, bilo diverzifikovati novac kojim raspolažemo i štednju usmjeriti u razne valute, čime smanjujemo rizik od gubitka novca.
izvor: www.limun.hr
