Finansijska kriza navela je Evropsku uniju na promjenu ekonomskog upravljanja. U decembru će čelnici Unije predstaviti planove za čvršću integraciju unutar eurozone.
Dramatične prognoze da bi poslije Grčke, i Španija i Italija uskoro mogle da bankrotiraju, ne ostavljaju evropskim liderima previše vremena ni opcija.
Uprkos pokušajima evropskih političara da preokrenu tok krize, rok trajanja posljednjeg plana za spas eura izgleda da je istekao brže nego što se očekivalo.
Analitičar ING banke iz Brisela Karsten Brzeski kaže da se približavamo raskršću na kojem će se postaviti ključno putanje – da li idemo kao političkoj Uniji ili bar ka bližoj integraciji unutar eurozone, ili će cijela stvar zaista eksplodirati?
“Možda se i nađe još nešto novca za fondove pomoći, ali to neće biti dovoljno, potrebno je nešto zaista veliko”, navodi Brzeski.
Herman Van Rompaj i Žoze Manuel Barozo predstaviće sljedećeg mjeseca plan za dugosežnu promjenu pravila unutar eurozone uz moguće ograničene promjene evropskih ugovora.
“Suočavamo se sa sistemskom krizom. Jasno je da moramo da idemo ka jačoj integraciji ekonomskog upravljanja, bar unutar eurozone”, kaže predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.
“Nemamo vremena, a najavljene promjene zahtijevaju vrijeme. Iskreno, nemam odgovor na to. Zato u međuvremenu ECB mora da igra ulogu posljednjeg utočišća, pojača kupovinu obveznica zaduženih zemlja i tako umiri tržište”, Karsten Brzeski.
Pojačana uloga ECB trebalo bi da kupi vrijeme dok se ne dogovore i sprovedu, dugoročne mjere uključujuci izdavanje eurobveznica.
“U Njemačkoj postoji snažan otpor protiv oba prijedloga, ali sudeći po posljednjim izjavam savjetnika Angele Merkel, moguće je da se i Njemačka priklanja ideji eurobveznica”, rekao je Žolt Drarvaš, analitičar Brojgel instituta uz Brisela.
Bankrot zemlje veličine Italije, finansijski i ekonomski haos bez presedana, lideri EU radije ne bi ni da zamišljaju. Ali mnoge nezamislieve stvari već su se dogodile.
izvor: CdM.me
