U odnosu na posljednje dane bivše Jugoslavije prije 20 godina, svaki stanovnik Hrvatske duguje 16 puta više, a u odnosu na vrijeme od prije deset godina 4,6 puta više.
Stoga je posljednji statistički podatak da je hrvatski vanjski dug u julu u odnosu na juni pao za 310,7 miliona eura samo zgodan detaljčić koji ne mijenja ništa bitno u dužničkoj stvarnosti.
Uostalom, u tih mjesec dana država je dug povećala za 364,1 milion eura, dakle za više nego što je iznosio ukupni pad. Pad se dogodio prije svega zahvaljujući bankama, koje su dug smanjile za 731,4 miliona eura.
Krajem osamdesetih godina uoči raspada Jugoslavije, svaki njen stanovnik je nosio teret od 652 eura vanjskog duga, gotovo osam puta manje od tadašnjeg BDP-a po stanovniku, i to BDP-a u čiji su se prosjek računali i najsiromašniji dijelovi bivše države.
Deset godina kasnije, u januaru 2000. godine, nakon decenije rata i propasti domaće industrije, svaki stanovnik Hrvatske je nosio 2.288 eura inostranog duga, 2,5 puta manje od tadašnjeg BDP-a po stanovniku.
Negdje oko prve godišnjice vladavine premijerke Jadranke Kosor po prvi put Hrvati više duguju nego što zarađuju – dug po stanovniku je 10.416 eura, a BDP 10.396 eura. Ovo je ljeto još gore, jer BDP je nominalno samo neznatno veći, ali zato je svaki od Hrvata u godinu dana povećao dug za još 202 eura.
izvor: idnikator.ba
