U zemljama srednje i istočne Evrope toekom prve polovine 2011. nastavljena je uzlazna faza poslovnog ciklusa, svih deset posmatranih zemalja ostvarilo je viši nivo privredne aktivnosti u odnosu na drugu polovinu prošle godine, a samo je u Hrvatskoj aktivnost ostala približno ista, pokazalo je poređenje među tim zemljama objavljeno u zadnjem Biltenu Hrvatske narodne banke.
U Hrvatskoj je nakon pada, sezonski prilagođenog, realnog BDP-a u prvom tromjesečju 2011. od 0,6 posto, u drugom tromjesečju ostvaren porast ukupne privredne aktivnosti od oko 0,4 posto u odnosu na početak godine.
Tome je ponajviše pridonijelo povoljno kretanje izvoza usluga, a blago je porasla i finalna potrošnja, dok se pad kapitalnih investicija nastavio.
Posmatra li se na nivou prvog polugodišta, sve su ostale zemlje srednje i istočne Europe zabilježile viši nivo ekonomske aktivnosti u odnosu na drugu polovinu 2010., samo je u Hrvatskoj aktivnost ostala približno ista, navode analitičari centralne banke.
Pritom je intenzitet oporavka bio najsnažniji u baltičkim zemljama, koje su tokom krize zabilježile najveću kontrakciju, a najslabiji u Sloveniji i Mađarskoj.
Uporedni podaci pokazuju da je Hrvatska jedina među posmatranim zemljama u prvom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila pad stope BDP-a, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,6 posto, dok je u drugom kvartalu ostvaren rast od 0,4 posto.
Istovremeno je Estonija u prvom ovogodišnjem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, imala rast BDP-a za 3,1 posto (u odnosnu na prethodni kvartal), a u drugom kvartalu rast za 1,7 posto. Litvanija je u prvom tromjesečju imala rast od 3,5 posto, a u drugom 0,4 posto, dok se kod Letonije bilježi rast od 1,1 i 2 posto.
Najslabiji je pak rast među deset zemalja srednje i istočne Evrope u Sloveniji, gdje je rast sezonski prilagođenog BDP-a u prvom i drugom kvartalu ove godine iznosio po 0,1 posto, te u Mađarskoj, koja je u prvom tromjesečju imala rast od 0,3 posto, a u drugom nula posto.
Analitičari HNB-a navode kako je porast privredne aktivnosti u posmatranim zemljama bio uvelike podstaknut rastom izvoza, dok je samo u nekim zemljama, poput Estonije i Litvanije, snažno porasla i domaća potražnja.
Napominju i kako je uprkos povoljnim kretanjima na nivou polugodišta, u drugom tromjesečju u većini zemalja bilo primjetno usporavanje rasta ekonomske aktivnosti, što se može povezati s usporavanjem privrednog rasta u Njemačkoj i Francuskoj te ponovo pojačanoj neizvjesnosti u međunarodnom okruženju.
U većini posmatranih zemalja prva polovina godine bila je obilježena rastom zaposlenosti te padom stope nezaposlenosti.
Pritom su opet prednjačile baltičke zemlje, a izuzeta, u smislu izostanka rasta broja zaposlenih osoba, bile su Slovenija, Bugarska, Rumunija i Hrvatska, u kojima se nastavilo prilagođavanje tih kategorija naniže.
izvor: bankamagazine.hr
