Prijeti li Crnoj Gori “dužničko ropstvo”?

Javni dug Crne Gore iznosi oko 44 posto BDP-a. Analitičari smatraju da to samo po sebi nije dramatično, ali upozoravaju da se očekuju nova zaduženja.

Iako je Vlada planirala da se sljedeće godine zaduži s dodatnih 230 miliona eura, crnogorski ekonomista Milenko Popović se boji da to neće biti dovoljno. Kako objašnjava, postojeći nivo javne potrošnje neće biti dovoljan za zadovoljavanje svih potreba. “Jedino što može srušiti ovu projekciju su direktne strane investicije. Međutim, u godinama krize, strane investicije su realne kao što je realno da vam se posreći dobitak u kockarnici”, kaže Popović. Strane investicije su ove godine manje za oko 40 posto. Popović navodi da se Crna Gora treba okrenuti industrijskoj proizvodnji, koja je gotovo na izdisaju.

Nacrtom budžeta predviđeno je smanjenje državne potrošnje za svega milion eura, jer su planirani rashodi od 1,252 milijarde eura. Kao takav, budžet nije ni razvojni niti socijalni, kaže predsjednik parlamentarnog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović. On dodaje kako je jasno da budžet ne bi bio održiv bez novih zaduženja i upozorava da Crna Gora, nakon što se prošle godine zadužila za oko 500 miliona eura, ulazi u opasnu zonu prezaduženosti. “Polako se ulazi u zonu velikog zaduženja jer se za tri godine dug prema inostranstvu utrostučio. Postavlja se pitanje da li se i koliko dugo može s ovakvom ekonomskom politikom”, ocjenjuje Damjanović.

Zaduživanja

Crna Gora je krajem septembra prošle godine realizovala prvu emisiju euro-obveznica, kojima je prikupila 200 miliona eura. Rok za podmirenje tog duga je pet godina, a u međuvremenu će se u godišnjim ratama otplaćivati kamata koja će ukupno iznositi skoro 80 miliona eura. Početkom aprila ove godine Crna Gora se još jednom, zbog servisiranja prethodnih dugova i krpljenja budžetskih rupa, zadužila za 180 miliona eura na međunarodnom tržištu kapitala. Novac je ponovo posuđen na pet godina, a kamate će, samo za ovaj kredit, koštati više od 65 miliona eura. Nakon toga se Crna Gora i kod Svjetske banke zadužila za oko 60 miliona eura.

Profesor Milenko Popović kaže da sadašnji dug, koji je na nivou od oko 44 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), još uvijek nije dramatičan, ali i upozorava da će on rasti. “Tim prije jer je realno očekivati da će ova kriza trajati jako dugo – deset, dvadeset godina”, očekuje Popović. Aleksandar Damjanović navodi kako vlada umjesto zaduživanju treba raditi na boljoj naplati poreza i carina te na promjeni poreske politike. “Pitanje je i mogu li se s ovakvim rashodima servisirati postojeće obaveze, socijalna davanja i slično. Mislimo da se mora naći prostor za nove prihode, da alternativa zaduživanja vodi u dužničko ropstvo”, ocjenjuje Damjanović.

Štrajkovi

U nacrtu budžeta najveće povećanje rashoda predviđeno je za penzije, socijalna davanja, kamate i plate korisnika budžeta, dok su za 25 posto smanjeni troškovi za subvencije, nabavku opreme, reprezentaciju i putovanja. Posljednjih godina međunarodne finansijske institucije ukazuju da se mora smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru, ali i nakon raznih najava Vlada još uvijek ne pribjegava smanjenju državnog aparata. Opozicija i dio nevladinog sektora tvrde da zaposleni u državnoj administraciji i članovi njihovih porodica čine glavno biračko tijelo vladajuće koalicije.

Očekuje se da će iduće godine plate zaposlenih u javnoj upravi i penzije samo neznatno porasti. Crnu Goru potresaju štrajkovi zaposlenih u zdravstvu i sudskoj administraciji koji traže povećanje plata i do 100 posto. Medicinske sestre i pravnici zaposleni u sudovima zarađuju oko 300 eura mjesečno, znatno ispod republičkog prosjeka. Vlada ove godine planira i pomoć za privatne firme u vrijednosti od ukupno 10 miliona eura. Do sada je najviše novca otišlo za subvencije Željezari, koja je nakon dvije neuspješne privatizacije bankrotirala i Kombinatu aluminija, koji je u velikim teškoćama i kome takođe, sudeći prema najavama, prijeti bankrot.

izvor: dw-world.de

Check Also

U septembru otvoreno 257 novih preduzeća

U septembru 2019. godine u Crnoj Gori je otvoreno 257 novih poslovnih subjekata.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *