Hrvatski bankarski sektor nalazi se među rizičnijima od ukupno 89 država. Rezultat je to analize agencije za dodjelu kreditnog rejtinga Standard&Poor's, gdje je hrvatski bankarski sektor smješten u grupu 6., od njih ukupno deset, a deseta je ujedno i najrizičnija.
Zajedno sa Hrvatskom u skupini se nalaze Bahrein, Estonija i Guatemala. Prema ocjeni S&P-a, bankarski sektoro Hrvatske lošiji je od češkog, slovačkog i španskog koje se nalaze u skupini 4, te slovenačkog i poljskog iz skupine 5.
Ipak, domaće banke u znatno su boljem položaju od banaka nekih zemalja. Tako su bankarski sektori Mađarske, Islanda, Irske, Litve i Rusije smješteni u sedmu, Ukrajina je u devetoj, a Grčka je, očekivano, u posljednjoj desetoj skupini.
“Naša procjena visokog kreditnog rizika u Hrvatskoj uključuje skromnu snagu privatnog sektora i visoke nivoe kreditiranja u stranim valutama koje su plasirale banke”, smatra agencija S&P.
Tu ocjenu objašnjavaju time da krediti u stranim valutama čine 73 posto svih odobrenih kredita na kraju prošle godine. Ipak, S&P nije iznenađen visinom udjela kredita denominiran u eurima (oko 60 posto) u državi za koju se očekuje da će uskoro ući u Evropsku uniju. No, upozoravaju kako su banke zbog toga izložene riziku zato što su kreditirale kompanije bez adekvatnog jamstva.
Zbog tog nivoa S&P kritikuje i HNB. “Regulacija i supervizija u Hrvatskoj adekvatnog su kvaliteta. No regulatori nisu uspjeli ograničiti bankama odobravanje kredita u stranim valutama u vrijeme ekonomskog booma”, piše u analizi.Upravo su krediti u stranim valutama problem ekonomistima gdje je cijela skupina za ukidanje valutne klauzule.
Drago Jakovčević sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pojašnjava kako zbog toga postoji strah građana i kompanija da bi promjenom deviznog kursa došlo do povećanja cijena duga u domaćoj valuti. Prema njegovom mišljenju, hrvatski bankarski sektor je stabilan jer nije bio uključen u finansiranje toksične imovine čije je porijeklo iz SAD-a niti je kupovao obveznice država Europske unije koje su sada u velikim problemima.
“No, prijetnja domaćem bankarskom sektoru dolazi, između ostaloga, iz privrede. Takođe, postoji i rizik da bi matice vlasnice naših banaka, u slučaju da im zaškripi, mogle povući kapital”, smatra Jakovčević.
S&P je upozorio na još jedan problem za hrvatske banke. U to vrijeme ekonomskog prosperiteta, građevinski sektor proživljavao je zlatne dane. No, sada je taj sektor postao značajan uteg bankama. “Tržište nekretnina pada već dvije godine od vrhunca 2009. godine. Očekujemo da će korekcija cijena nekretnina i pripadajući proces promjene uticaja imati značajan udarac na bankarski sektor”, upozorava S&P.
izvor: bankamagazine.hr
