Makroekonomija – Nedjeljni pregled 31.10. – 05.11.2011

Dodajte komentar

Skok američke valute

Prethodna nedjelja na deviznom tržištu je donijela obnovljene neizvjesnosti oko rješavanja dužničke krize u eurozoni, preokrete sa grčkim referendumom i po malo razočaravajuće zaključke sa samita G20 koji je održan u Kanu sredinom nedjelje. U takvom trgovačkom ambijentu zabilježen je nedjeljni rast američkog dolara, koji je ponovo „igrao“ ulogu valute i i mao je nedjeljni plus u odnosu na sve valute iz korpe najtrgovanijih.

Najveći nedjeljni pad u odnosu na USD imao je japanski jen izazvan intervencijom tamošnje centralne banke u ponedjeljak. Nedjeljni minus EUR u odnosu na dolar bio je 2,6 odsto dok su tzv. robne valute (AUD, CAD) gubile 2,5 odnosno 2,9 odsto. Najmanji gubitak u odnosu na USD imala je britanska funta a nakon kraćeg vremena cijene plemenitih metala u dolarskom iskazu zu zabilježile rast pa je troj unca zlata imala nedjeljni rast od 0,7 odsto.

Posljednji oktobarski trgovački dan obilježen je dugo najavljivanom intervencijom japanske centralne banke na koju je utrošeno gotovo 100 milijardi USD kako bi se oborila vrijednost japanskog jena koji je neposredno prije te akcije monetarnih autoriteta Japana bio dostigao istorijski rekord u odnosu na američki dolar. Jen je odmah izgubio na vrijednosti u odnosu na sve valute iz korpe najtrgovanijih (u odnosu na USD 5 odsto) da bi na nedjeljnom nivou imao minus u odnosu na dolar od 3,2 odsto.

Evropska centralna banka (ECB) neočekivano je smanjila osnovnu kamatnu stopu sa 1,50 na 1,25 odsto, pravdajući prijetnjom recesijom krajem tekuće godine.

Grčka je ponovo davala ton trgovanju EUR. Iako je najporije prihvatila plan za otpis polovine svojeg duga, grčki premijer Papandereu je gotovo zaprepastio svoje EU kolege najavom organizacije referenduma o toj pomoći, što je otvorilo i pitanje opstanka Grčke kao članice eurozone. Ipak sredinom i krajem nedjelje u Kanu na samitu G20 te glasanjem o povjerenju grčkoj vladi u parlamentu Grčke referendum je otišao u drugi plan.

Na marginama samita u Kanu procurila je vijest i da je sljedeći „bolesnik“ eurozone Italija prihvatila monitoring MMF i EU u cilju prevladavanja svojih dužničkih problema koji ostaju sve veći a zaduživanje italijanske države je dostiglo neslavne rekordne kamatne stope.

Australijska centralna banka smanjila je osnovnu kamatnu stopu sa 4,75 na 4,50 odsto.

Fundamentalni podaci bili su uglavnom u drugom planu. Po nima bi se moglo zaključiti da se ekonomija u SAD ipak kreće prema oporavku, dok je u Njemačkoj zabilježen pad industrijskih narudžbi a i novi guverner ECB je najavio moguću recesiju u eurozoni do kraja godine.

Stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama u oktobru mjesecu iznosila je 9 odsto i smanjena je sa septembarskih 9,1 odsto, smanjen je broj osoba koje primaju naknade za nezaposlenost dok se broj inicijalnih zahtjeva na kraju prethodne nedjelje spustio na 397 hiljada. Saopšten je i podatak da je broj novododatih osoba koje primaju zaradu (nonfarm payrolls) u oktobru mjesecu bio  80 hiljada što je značajno niže od očekivanih 97 hiljada i ali i manje u odnosu na septembar kada ih je bilo 103 hiljade.

Zabilježen je rast bruto domaćeg proizvoda (GDP) u Velikoj Britaniji u trećem ovogodišnjem kvartalu u odnosu na drugo tromjesečje od 0,5 odsto (nešto bolje od očekivanih 0,3 odsto). Rast GDP je u trećem kvartalu ove u odnosu na isti prošlogodišnji period takože bio 0,5 odsto.

Narudžbe kod njemačkih industrijskih proizvođača u septembru mjesecu bile su manje za čitavih 4,3 odsto u odnosu na mjesec ranije. U odnosu na deveti prošlogodišnji mjesec rast narudžbi bio je svega 2,5 odsto, što je značajno smanjenje u odnosu na mjesec ranije kada je godišnji rast bio 6,3 odsto. Anketirani analitičari očekivali su da bi mogao biti zabilježen skroman rast od 0,1 odsto u odnosu na mjesec ranije.

izvor: atlas-broker.com

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *