Neformalni bankrot Grčke

Dodajte komentar

piše: Dejan Šoškić, Guverner Narodne banke Srbije

Potencijalno referendumsko pitanje u Grčkoj nije još poznato. Od same formulacije tog pitanja potencijalno može dobrim delom zavisiti i ishod samog referenduma. Plan Evropske unije za rešavanje krize je podrazumevao formalno dobrovoljan otpis potraživanja privatnih kreditora prema Grčkoj u prosečnom iznosu od 50 odsto.

Ta formalna dobrovoljnost u otpisu duga Grčke je zapravo neformalni bankrot (difolt). Eventualno odbijanje plana EU od Grka na referendumu pretvorilo bi, gotovo izvesno, neformalni bankrot u formalni bankrot Grčke. U čemu je razlika između jednog i drugog? Finansijski, razlika može biti prilična. Prvo, formalni bankrot Grčke značio bi potencijalno veći gubitak od predloženih 50 odsto za privatne investitore u Grčki javni dug.

To bi značilo i veći gubitak kapitala izloženih finansijskih institucija od planiranog iznosa u planu EU. Drugo, eventualno formalizovanje bankrota (difolta) Grčke po svoj prilici bi značilo nesporni tzv „kreditni događaj“ koji bi mogao značiti da će doći na naplatu svi instrumenti osiguranja kreditnog rizika Grčke emitovani u formi CDS (Credit Default Swaps) čiji su izdavaoci sebi kreirali vanbilansnu obavezu.

Ako i koliko su u kratkim pozicijama u CDSovima na Grčku bile prisutne banke, to bi moglo predstavljati dodatni pritisak na njihovu kapitalnu adekvatnost i moglo bi izazvati veću potrebnu dokapitalizaciju evropskih banaka u odnosu na inicijalni plan EU. Treće, formalni difolt Grčku bi učinio jedinstvenom zemljom unutar Evropskog monetarnog sistema (EMS), jer sve do formalnog difolta Grčka je samo jedna u nizu zemalja unutar EMS-a koje nisu poštovale mastriške kriterijume.

Nakon eventualnog formalnog difolta zagovornici isključenja Grčke iz EMS-a (i verovatan povratak na drahmu) imali bi dodatan jak argument. Već sama najava mogućeg referenduma u Grčkoj izazvala je nestabilnost na finansijskim tržištima. Eventualan negativan odgovor na potencijalnom referendumu dodatno bi ojačao pritisak na strani kapitala evropskih finansijskih institucija i mogao bi izazvati potrebu ozbiljne revizije postojećeg plana EU u vezi s rešavanjem krize suverenih dugova na periferiji evrozone.

Do uspostavljanja nove stabilnosti u evropskom finansijskom sistemu, riziko premija bi, po svoj prilici, bila viša i mogla bi da utiče i na riziko premiju prema našoj zemlji. Dodatna nestabilnost u finansijskom sistemu bi odložila oporavak ekonomske aktivnosti u EU i to bi moglo da ima posledice i na dinamiku privrednog rasta u našoj zemlji u narednom periodu.

Likvidnost i kapitalizovanost domaćeg finansijskog sistema i aranžman Srbije sa MMF-om bitno doprinose smanjivanju negativnog uticaja aktuelne krize na finansijsku stabilnost u našoj zemlji.

izvor: blic.rs

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *