Izloženost UniCredita, vlasnika Zagrebačke banke i Intesa Sanpaolo, u čijem je vlasništvu Privredna banka Zagreb (PBZ), prema italijanskim, te Societe Generale, vlasnika Splitske banke, prema grčkim obveznicama nije zabrinjavajuća s stanovišta banaka kćeri. Primjerice, izloženost Societe Generale prema grčkim obveznicama je takva da bi je mogli otpisati na račun dobiti, a da ih to ne bi uzdrmalo.
Potrebno je, međutim, da Hrvatska narodna banka (HNB) regulira pitanje zadržane dobiti. Naime, hrvatske banke u stranom vlasništvu imaju dosta zadržane dobiti koju nisu uključile u temeljni kapital. U slučaju opšteg haosa, što je malo vjerojatno, mogle bi taj kapital izvući iz Hrvatske.
Stoga, HNB treba uvesti mehanizam prisile da se ta dobit uključi u temeljni kapital banke kako bi se izvlačenje omogućilo jedino ako ne remeti normalno poslovanje banke kćeri, ocjenjuje to prof. dr. Ljiljana Vidučić sa splitskog Ekonomskog fakulteta.
A dr. Željko Rohatinski, guverner HNB-a, nedavno je izjavio kako postoji opasnost da će strane banke pokušati iskoristiti dio kapitala iz svojih hrvatskih podružnica. No, istaknuo je i da HNB ima u tom slučaju mjere pripremljene još 2008., kad je i izbila svjetska finansijska kriza. Na naš upit, u HNB-u ističu da su sve banke koje posluju u Hrvatskoj podložne njihovoj regulativi koja je i do sada banke, među ostalim, obvezivala na minimalnu stopu adekvatnosti kapitala od 12 posto.
– Takav status i obveze ne mogu se mijenjati odlukama inozemnih banaka majki. Ako bi došlo do odluka inozemnih vlasnika koje bi dovodile u pitanje stabilnost bankovnog sektora u Hrvatskoj, HNB bi poduzeo odgovarajuće mjere da se tome suprotstavi. S obzirom da je, barem zasad, riječ o hipotetskom pitanju, ne smatramo umjesnim podrobnije iznositi o kojim bi se mjerama radilo – stoji u odgovoru HNB-a.
A u najvećim hrvatskim bankama, koje su odreda u stranom vlasništvu, tvrde da banke majke nemaju potrebe za izvlačenjem kapitala iz Hrvatske. UniCredit će, prema najavama, u decembru objaviti svoj plan povećanja kapitala, ali neće povlačiti kapital iz Zagrebačke banke koja, kako ističu u Zabi, već ima osigurana finansijska sredstva od UniCredit Grupe za planirane poslovne potrebe u sljedećoj godini.
Takođe, Intesa Sanpaolo neće povlačiti kapital iz PBZ-a niti ima potrebu za tim jer ta italijanska grupacija posluje stabilno i ima dovoljno kapitala i likvidnosti koji omogućuju prevladavanje svih tržišnih poteškoća; ranije ove godine povećala je svoj kapital s dodatnih pet milijardi eura te je dodatno osnažila svoju konkurentsku poziciju na italijanskim i evropskim finansijskim tržištima (stopa kapitalne adekvatnosti je 10,2 posto, viša od potrebnih 9 posto).
Procjenjuje se da će za dokapitalizaciju evropskih banaka biti potrebno 106 milijardi eura svježega kapitala tokom sljedećih devet mjeseci kako bi ojačale bankarski sektor i bile u stanju podnijeti gubitke na obveznicama Grčke i drugih: Italije, Španije, Portugala i Irske. Novac za dokapitalizaciju najprije će morati osigurati same banke, nacionalne vlade i, na koncu, Evropski fond za finansijsku stabilnost.
Moguće mjere HNB-a:
– Povećanje stope adekvatnosti kapitala (sada je minimalna 12 posto, a prosječna na nivou hrvatskog bankarskog sektora 18,94 posto)
– Stroži izračun plasmana zavisno o nivou rizičnosti
izvor: Slobodna Dalmacija
