Kriza koja je regiju zahvatila prije tri godine rezultirala je smanjenjem trgovine, industrijske proizvodnje, te posljedično, smanjenjem broja zaposlenih u gotovo svim državama regije. Takvi makroekonomski trendovi rezultirali su i povećanjem nenaplativih kredita kod banaka koje su prije krize agresivno povećavale svoj portfelj kreditnih plasmana.
Tako je uspoređujući se s regijom, hrvatsko bankarsko tržište početkom 2011. imalo 11-12 posto nenaplativih kredita što je slično zemljama s uporednim ekonomijama. Valja izdvojiti da su trenutne stope nenaplativih kredita u najvećem broju zemalja regije barem dvostruko više nego što su iznosile prije krize, u 2007. godini.
Uprkos relativno visokom postotku nenaplativih kredita, koji su većinom generisani iz nekretninskog poslovanja, kapitalizovanost banaka u regiji značajno je veća od onih u zapadnim zemljama. U regiji je prosjek iznad 13 posto, dok se zemlje zapadne Evrope tek žele približiti stopi od devet posto.
Osim toga banke u regiji nisu imale, ili su imale vrlo nisku izloženost prema „toksičnim“ finansijskim instrumentima generisanim u SAD-u.
Na povećanje ukupnog broja loših kredita u Hrvatskoj u 2011. najviše je uticao kvalitet odobrenih kredita privredi, kao i jačanje kursa švicarskog franka prema kuni, koje se odrazilo na segment kredita građana.
U više navrata kao jednu od glavnih prepreka smanjenju kamatnih stopa u Hrvatskoj (uz kreditni rizik zemlje) bankari navode upravo visoki udio nenaplativih kredita.
Uz najavljene potrebne rezove i procjene analitičara o minimalnom rastu BDP-a u sljedećem razdoblju, kojima će se nastaviti nesigurnosti na tržištu rada, smanjenje udjela nenaplativih kredita i značajniji val smanjenja kamatnih stopa na kredite ne očekuje se niti u 2012.
izvor: business.hr
