Sorošev plan za spas u sedam tačaka

Dodajte komentar

George Soros, filantrop i predsjednik Soros Fund Managementa, u blogu u Financial Times-u ponudio je svoje rješenje za eurozonu:

1. Države članice eurozone slažu se da je potreban novi dogovor o osnivanju zajedničke riznice u dogledno vrijeme. U međuvremenu pozivaju Evropsku centralnu banku (ECB) da sarađuje s Evropskim fondom za finansijsku stabilnost (EFSF) u rješavanju finansijske krize – ECB osigurava likvidnost sistema, a EFSF preuzima rizik solventnosti.

2. U skladu s prvom tačkom EFSF preuzima grčke državne obveznice koje drži ECB i Međunarodni monetarni fond. To će obnoviti saradnju između ECB i vlada eurozone te omogućiti smisleno smanjenje grčkog duga uz sudjelovanje EFSF-a.

3. EFSF bi nakon toga jamčio za bankarski sektor umjesto za državne obveznice. Dokapitalizacija bi bila odgođena, ali u slučaju potrebe bila bi moguća na nacionalnom nivou. To je u skladu s njemačkim stavom i korisnije za Francusku od dokapitalizacije koja bi se sprovela odmah.

4. U zamjenu za jamstvo velike banke prihvatile bi upute koje bi davala ECB u ime vlada eurozone. Bankama koje to odbiju uskratio bi se pristup sredstvima ECB-a pod povoljnijim uslovima.

5. ECB bi uputila banke kako da upravljaju kreditnim linijama i portfeljom dok ne uspostavi vlastiti nadzor nad rizicima. To bi uklonilo jedan od glavnih uzroka trenutne kreditne krize i vratilo povjerenje u finansijska tržišta.

6. Da bi se riješio drugi veliki problem – nemogućnosti da se neke vlade zaduže po razumnim kamatnim stopama – ECB bi snizila diskontnu stopu, ohrabrujući vlade na izdavanje trezorskih zapisa i banke da održavaju likvidnost pomoću trezorskih zapisa umjesto da drže depozite kod ECB-a. Svaka kupovina ECB-a bila bi pokrivena izdavanjem vlastitih trezorskih zapisa, a rizik bi pokrivao EFSF. ECB bi obustavile operacije na otvorenom tržištu. Sve to bi omogućilo državama poput Italije da se kratkoročno zadužuju uz vrlo nisku cijenu bez da ECB posuđuje novac vladama ili štampa novac. Zemlje povjerioci indirektno bi disciplinovale Italiju kontrolišući koliko se Rim na takav način zadužuje.

7. Tržišta bi bila zadivljena činjenicom da su vlasti jedinstvene i da imaju višak sredstava na raspolaganju. Uskoro bi se Italija mogla zaduživati na tržištima po razumnim stopama. Banke bi se mogle dokapitalizovati i države članice eurozone mogle bi se dogovoriti oko zajedničke fiskalne politike u mirnijoj atmosferi.

izvor: bankamagazine.hr

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *