Država mjerama mora podstaknuti promjenu strukture kredita banaka da se osnaži preduzetništvo koje stvara dodatnu vrijednost privredi.
Prioriteti budućeg rasta i razvoja Hrvatske moraju biti podsticanje preduzetništva, proizvodnje i zaposlenosti te ekonomska politika usmjerena na industrijalizaciju. Nužno je, između ostalog , mijenjati strukturu i namjenu kredita banaka prema preduzetništvu – poruka je s 18. međunarodnog znanstvenog skupa “Od potrošne prema proizvodnoj privredu” održanom u srijedu na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
Slobodni pad ekonomije
Uz konstataciju da je domaća privreda u slobodnom padu sudionici smatraju da za pokretanje novog ciklusa treba kreirati svjež ekonomski model prema receptu: reforme, privatizacija, nove industrijske politike, ali i fiskalna decentralizacija.
“Potreban je snažan paket fiskalnih i monetarnih mjera koje će u kratkom roku oporaviti domaću potražnju i podstaknuti novi val investicija u privatnom sektoru”, smatra konzultant Damir Novotny.No ponovne industrijalizacije nema bez kreditne podrške banaka. Iako bi takva inicijativa trebala doći od njih, banke nemaju motiva podsticati razvoj domaće privrede, čulo se na skupu, jer je ona konkurencija inozemnim proizvodima koji dolaze iz zemalja otkuda su i matične banke pa inicijativa treba doći od nositelja ekonomske politike.
Stoga su potrebne selektivne mjere koje će mijenjati namjensku strukturu kredita i podstaknuti rast novoodobrenih zajmova u korist preduzetničkih aktivnosti. To bi mogli biti namjenski krediti tvrtkama koje stvaraju veliku dodatu vrijednost, emisije namjenskih obveznica te namjensko finansiranje proizvodnih kapaciteta i izgradnju infrastrukture. Takve bi vrijednosnice trebale biti prihvaćene kao kolateral kod postojećih instrumenata monetarne politike, predložili su ekonomisti Marijana Ivanov i Guste Santini, uprkos očekivanim kritikama da bi taj potez zapravo predstavljao prikrivenu monetizaciju budžetskog deficita, odnosno štampanje novca za pokrivanje duga. Osim države izdavatelji namjenskih obveznica mogle bi biti banke i udružene firme iz privatnog sektora, poput Adrisa, Agrokora i Atlantic grupe.
Stara ideja
Zagovaranje podsticanja selektivnog usmjeravanja primarne emisije nije nova ideja. Premda su i u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) u načelu bili za taj pristup, on nije realiziran zbog tehničke složenosti i bojazni da bi to otvorilo prostor za špekulaciju i zloupotrebe. Inače, HNB-ov potez koji je proljetos bankama oslobodio 800 miliona eura bio je zamišljen da podstakne jače kreditiranje kompanijai i izvoza te snizi kamatne stope, no prevelika likvidnost samo je ohrabrila kursne špekulacije.
izvor: poslovni.hr
