Štednja u bankama dokazala se kao najsigurniji oblik finansijske imovine i kroz duže je razdoblje bila birana kao najčešća finansijska zaštita građana, zaključak je analitičara Zagrebačke banke koji su istraživali ulaganja stanovništva u posljednjih 18 godina – od 1993. i vremena stabilizacijskog programa do danas.
Ukupno procijenjena bruto finansijska imovina hrvatskih građana u tom je razdoblju porasla 6,2 puta, sa 47 milijardi na 291 milijardi kuna do avgusta 2011. Štednja građana u bankama tokom tih 18 godina povećana je sa 4,8 milijardi na 161,3 milijarde kuna, dakle više od 30 puta, navodi se u analizi.
Uračuna li se u početno stanje bankovnih depozita 1993. tzv. stara devizna štednja, koja je bila blokirana i postupno isplaćivana do 2005., prosječni godišnji porast bankovne štednje u cijelom razdoblju iznosi 13,2%.
Financijska imovina građana u prosjeku je godišnje rasla 10,9 posto.
Na početku razdoblja, koje je dijelom obuhvaćalo i ratne godine, krajem 1993. većina procijenjene imovine građana bila je u gotovini (pretežno u stranim valutama), staroj deviznoj štednji i bankovnim depozitima u inozemstvu, zajedno gotovo 87%.
Rast usprkos krizi i novim oblicima ulaganja
Štednja u bankama od 1993. do 1998. rasla je 52,5% godišnje, sve do hrvatske bankovne i ekonomske krize koja vrhunac doživljava 1999., podsjećaju analitičari Zagrebačke banke.
Do tada je udjel štednje u financijskoj imovini s 10,2% porastao na 50,6%. Do 2007. štednja nastavlja rast unatoč krizi bankovnog sustava, stečajevima pojedinih banaka, jačanju konkurencije i razvoju novih oblika ulaganja.
Sve su to bili veliki izazovi za štediše banaka. Pozitivna kretanja na tržištu kapitala 2007. utjecala su na rast ostalih oblika ulaganja, pa se njihov udjel povećao na 39,1% dok je desetak godina ranije iznosio tek oko 6 posto. Bankovni depoziti 2007. smanjuju se ispod 50 posto.
No nakon prvog vala krize i početnog smanjenja zbog povlačenja dijela depozita, ponovno se nastavlja rast štednje, prosječno 7,3% godišnje.
Građanima je štednja bila i ostala glavno utočište od moguće nesigurnosti i to nisu promijenile ni posljedice rata, ni nelikvidnost, ni bankarska kao ni svjetska financijska kriza. Rast osiguranog iznosa na 400.000 kuna u jeku krize svakako je pomogao učvršćivanju povjerenja u banke, pa i štednju.
Uz štednju u stambenim štedionicama ukupan iznos depozita u kolovozu 2011. dosegnuo JE 166,9 milijardi kuna, 57,4% ukupne procijenjene financijske imovine građana, navodi se u analizi koja se temelji na podacima HNB-a, Hanfe, SKDD-a i Makroekonomskim analizama Zagrebačke banke.
Mirovinski fondovi čine 14,4%, gotovina 11,8%, vrijednosni papiri 6,8%, a životna osiguranja 4,3 posto ukupnih ulaganja.
Usporedbe s drugima
Od tranzicijskih zemalja jedino Češka ima veći iznos bankovnih depozita po stanovniku od Hrvatske. U 2009. Češka je imala 5.796 eura per capita, Hrvatska 4.606, a slijedila je Slovačka s 3.892 eura. Turska je te godine zabilježila 1900 eura štednje po stanovniku.
Bankovni depoziti građana razvijenih zapadnoeuropskih država (Italije, Njemačke, Francuske) još uvijek višestruko nadmašuju štednju po stanovniku u Hrvatskoj, no razlike su smanjene zahvaljujući visokim stopama rasta depozita.
Prosječna godišnja stopa rasta bankovnih depozita izraženih u eurima u razdoblju od 1995. do 2009. u Hrvatskoj je iznosila 13,5%, u Njemačkoj i Italiji 3%, a u Španjolskoj 7,3 posto.
Analitičari Zagrebačke banke ocjenjuju kako će se povjerenje u štednju zadržati uz dodatni poticaj zbog rasta osiguranog iznosa. Europski parlament izglasovao je preporučeno povećanje razine osiguranje štednje do 100.000 eura s rokom primjene za sve članice do 2026.
Stabilna štednja bitna je za gospodarstvo zemlje u cjelini jer bankama znači oslonac koji na važnosti dobiva posebno u kriznim vremenima kada je upitno inozemno financiranje.
izvor: bankamagazine.hr
