Vladu opterećuju gubici željezničkih preduzeća

Dodajte komentar

Gubici željezničkih preduzeća, koja su od početka procesa restrukturiranja tog sektora zavisila od državne pomoći, predstavljaju veliko opterećenje za Vladu, a doprinos željeznice ekonomiji zbog malog obima saobraćaja nije onakav kakav bi trebalo da bude.

U Informaciji o aktivnostima koje se odnose na restrukturiranje Željeznice Crne Gore na osnovu Vladine strategije iz 2007. godine, sa prikazom finansijske konsolidacije željezničkog sistema, ocijenjeno je da je niska produktivnost tog sektora posljedica slabog obima saobraćaja, starih voznih sredstava, male brzine i dužine zatvaranja pruge zbog stalnih popravki ili radova na elektrifikaciji, dok je jedno od ključnih pitanja odnosi na državnu pomoć i subvencije.

“Ključno pitanje u okviru analize dugoročne finansijske održivosti željezničkog sektora je da li država odvaja dovoljno novca i kako novac koji se izdvaja može da pomogne”, navodi se u Informaciji koju je Vlada usvojila na sjednici održanoj 6. oktobra.

Željeznička infrastruktura (ŽICG), kao jedno od četiri preduzeća nastalo restrukturiranjem Željeznica Crne Gore, prošle godine je od države dobila polovinu traženog iznosa, a ove 65 odsto, što pokreće pitanje stvarnih potreba kompanije i efekata državnih doprinosa dugoročno.

Prema planu rada ŽICG u narednoj godini, za redovno održavanje infrastrukture biće neophodno 13,9 miliona EUR, od čega će 2,6 miliona biti obezbijeđeno od prihoda za korišćenje kolosjeka, a dodatnih milion EUR iz drugih izvora.

“Na osnovu toga proizilazi da je pomoć od 10,3 miliona EUR za narednu godinu opravdana, ali je taj iznos 6,2 oodsto veći od onog iz 2009. godine”, navedeno je u Informaciji.

ŽICG bi, prema preporukama dugoročne finansijske održivosti željezničkog sektora, između ostalog trebalo da poboljša prihod od željezničkih preduzeća podsticanjem novih i uklanjanjem diskriminatorne naplate koje favorizuju postojeće putničke prevoznike.

“Kao kratkoročna mjera za smanjenje opterećenja Vlade, ŽICG će biti u mogućnosti da poveća naknade za pristup za teret, na primjer do 15 odsto, jer je to profitabilan sektor. Međutim, naknada za pristup ne treba da postane porez koji će spriječiti prevoznike tereta da uspiju”, navodi se u dokumentu.

ŽICG bi, kako se preporučuje, trebalo da poboljša postojeće redove vožnje i uvede mjere, kao što su noćne smjene za radove na infrastrukturi ili druge strategije osmišljene sa željezničkim preduzećima, koje bi optimizovale saobraćaj i prihode.

Potrebno je povećati produktivnost zaposlenih i voznih sredstava, što nalaže veće brzine i minimalna zatvaranja pruge radi popravki, i  moglo bi da doprinese povećanju saobraćaja.

“Tekući privatizacioni procesi, kao i dalje restruktuiranje ŽICG, moraju biti pažljivo sprovedeni. Predlog da se preduzeće podijeli na tri dijela – održavanje infrastrukture, kontrola saobraćaja i razvoj imovine predstavlja logičan korak i ima utemeljenje, ali održavanje kolosjeka mora biti dio preduzeća sve dok se ne sprovedu potpune i pažljive pripreme”, objašnjeno je u preporukama.

U dokumentu je ocijenjeno i da sama privatizacija u bliskoj budućnosti neće riješiti finansijsku situaciju sektora, koji se još oslanja na podršku države, za razliku od teretnog saobraćaja.

Glavna preporuka za Željeznički prevoz (ŽPCG) odnosi se na ideju da Vlada treba da pokriva troškove investicionog održavanja sve dok se ne uspostavi sistem ugovora o javnim uslugama.

Za stabilizaciju stanja u tom preduzeću neophodna je kontrola troškova, pravilne procedure za naknadu štete i pomoć grantova, kao i dodatni prihod, s obzirom na podatak da je deficit kompanije u prošloj godini iznosio 5,2 miliona EUR.

ŽPCG je prošle godine zaradio 7,1 milion EUR, a potrošio 12,3 miliona, dok je manje od polovine deficita nadoknadila Vlada.

ŽPCG bi, prema preporukama, trebalo da sprovede istraživanje o tržištu, kako bi se imao novi uvid u potrebe putnika i izazove sa kojima treba da se suoči u konkurenciji sa drumskim i vazdušnim saobraćajem.

Najavljeno je i da bi do kraja naredne godine trebalo da budu dostupne prve računice o traženim ugovorima o javnim uslugama za svaku uslugu domaćeg, ali i međunarodnog, putničkog saobraćaja, tako da se pilot šema može uvesti do januara 2014. godine.

“Zbog toga prevoznici moraju da poboljšaju računovodstvene procedure, tako da mogu da obračunaju, ili dodijele logički, troškove i prihode koji se obračunavaju za svaku trasu”, navodi se u dokumentu.

Priprema dugoročnih planove za oporavak osnovnih sredstava je, kako se dodaje, neophodna s obzirom na to da se nivo tražnje u saobraćaju, kao i nivo produktivnosti, mogu dostići uz poboljšanja.

“Privatni sektor se može pozvati da učestvuje što je prije moguće. To kao prioritet nalaže otvaranje tržišta, a Direkcija za željeznice mora da vodi taj izazov”, navodi se u preporukama.

Privatizacija postojećih željezničkih preduzeća nije primarna u odnosu na to, iako ne postoji razlog da Montecargo ostane u vlasništvu države.

Direkcija za željeznice bi, kako je objašnjeno, trebalo da postavi posebne ciljeve za državna sredstva na osnovu nivoa dodijeljenog novca i njegove namjene.

Glavni zadaci u njenoj nadležnosti su razvoj ekonomske i regulative o bezbjednosti, kao i praćenje i razvoj željezničke industrije i njenih usluga.

“Ekonomske regulative imaju ključnu ulogu u podsticanju novih operatora i fer konkurencije i one potvrđuju potrebu za podrškom države. Nakon fragmentacije industrije za njen dugoročni razvoj ključna je uloga lidera i koordinatora”, navodi se u dokumentu.

Direkcija, u ime Vlade, treba da obezbijedi da investicioni projekti budu poslovanje, koje je i ekonomski i finansijski održivo, što nalaže sistematski pristup ekonomskoj analizi troškova i dobiti za nova ulaganja.

“Direkcija treba da prati produktivnost zaposlenih i voznih sredstava, kako bi ocijenila učinak svakog preduzeća u željezničkom sistemu, a da ne zanemaruje potrebu održavanja bezbjednosti”, objašnjeno je u dokumentu.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *