Slovačka je u četvrtak prihvatila širenje ovlašćenja Evropskog kriznog fonda (ESEF), kao posljednja od 17 zemalja eurozone, uklonivši tako posljednju prepreku za njegovo stupanje na snagu.
Prije nego što je prihvatio plan koji EFSF-u daje šira ovlašćenja za borbu protiv širenja dužničke krize, slovački parlament odobrio je održavanje privremenih parlamentarnih izbora 10. marta, što je bio uslov opozicije da glasa za plan.
Nakon neuspjeha prvog glasanja u utorak, kada je jedna od stranaka vladajuće koalicije premijera Ivete Radičove odbacila širenje ESEF-a, socijaldemokratska opozicija Roberta Fica dogovorila je sa ostalim vladajućim strankama da će na drugom glasanju odobriti jačanje njegovih ovlašćenja u zamjenu za sazivanje privremenih izbora.
No, tu se priča ne završava, jer se u međuvremenu kriza razbuktala i u toku su razgovori o dodatnom jačanju EFSF-a, prenosi Bankamagazin.
Plan sadrži dvije glavne promjene. Prvo, EFSF će imati mogućnost raspolaganja sa 440 milijardi EUR, umjesto dosadašnjih 250 milijardi. Drugo, moći će kupovati državne obveznice na sekundarnom tržištu i na tan način pomoći državama da dokapitalizuju banke.
Prva promjena je relativno lagana i sada kada je Slovačka prihvatila sporazum, pojačani Fond odmah stupa na snagu.
Za drugu treba vremena jer evropski zvaničnici još rade na usuglašavanju smjernica na koji način bi se pojačani Fond trebao koristiti, koje treba da odobre ministri finansija eurozone.
ESEF je pokrenut u maju prošle godine kada su nastali problemi s Grčkom, kako bi zemlje monetarne unije pokazale da mogu brzo reagovati i pomoći uzdrmanim članicama.
Slovačka garancija je 7,7 milijardi EUR, dok je iznos Njemačke 211 milijardu EUR.
