Hrvatska: U dionicama 26 posto ukupne finansijske imovine građana

Dodajte komentar

Dok su zbog nesklonosti zaduživanju, finansijske obaveze stanovništva lani porasle samo 2%, finansijska imovina je uvećana čak 11%, na 343 mlrd. Kuna.

Kad bi građane pitali je li im se tokom prošle godine povećalo blagostanje, odgovori se vjerovatno ne bi baš poklapali s onim što pokazuje zbirna statistika finansijske imovine i obaveza. Ukratko, hrvatski su građani bili bogatiji, ali to baš ne osjećaju.

Prema finansijskim računima koje prati i objavljuje centralna banka, u sektoru stanovništva u 2010. finansijska je imovina povećana 11,2 posto u odnosu na godinu prije, čime je dosegnula 343 milijarde kuna, dok su u isto vrijeme finansijske obaveze uvećane nepunih dva posto, na 139 milijardi kuna.

Kako je imovina kod sektora stanovništva gotovo upola veća od obaveza, neto finansijska imovina građana porasla je zapravo i znatno viših 18 posto, sa 172 na 204 milijarde.

Povećanju finansijske imovine za gotovo 35 milijardi kuna najviše je, oko 12,5 milijardi, pridonio porast imovine koju građani imaju u dionicama i ostalim udjelima. Ta je vrsta imovine lani dosegnula 88,8 milijardi kuna, što znači da je u njoj blizu 26 posto ukupne finansijske imovine sektora stanovništva. To je još uvijek daleko manje nego u vrijeme berzanskog balona, kad su dionice i udjeli činili čak trećinu ukupne finansijske imovine Hrvata, no u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu je udio povećan za nekoliko postotnih poena. Dijelom je povećanju imovine u dionicama, dakako, pridonio rast cijena dionica, pri čemu su one uključene u službeni berzanski indeks lani u prosjeku porasle skromnih četiri posto. No, valja imati na umu da kategorija dionica i udjela uključuje i one u vlastitim firmama (d.o.o.-ima).

U ukupnoj finansijskoj imovini građana i dalje više od polovine participira kategorija depozita i gotovine, no lani je ta vrsta imovine porasla manje od 6 posto, pa je i udio u ukupnoj pao sa 57 na 52 posto. Ukupno u depozitima i gotovini građani imaju 187 milijardi kuna.

Nasuprot tome, skroman rast finansijskih obaveza sektora stanovništva u najvećoj mjeri odražava nesigurnost, oprez i zazor prema zaduživanju podstaknut recesijom i stanjem na tržištu rada. Naime, gotovo 98 posto finansijskih obaveza građana odnosi se na kredite, a oni su tokom prošle godine porasli skromnih 2,8 posto, i to praktički u cijelosti, kao posljedica promjene tečaja valutno indeksiranih kredita.

U novčanom iskazu obaveze građana po kreditima lani su uvećane sa 131 na 135 milijardi, koliko su iznosile npr. i 2008. godine. Kad se sektoru građana pribroje i ostali, od države do finansijskih i nefinansijskih kompanija, neto finansijska imovina je, dakako, negativna, a taj se minus lani produbio za sedam posto, sa 313 na 336 milijardi kuna. Pritom je finansijska imovina porasla za oko 90 milijardi, na ukupno 1582 milijarde kuna, no u isto vrijeme finansijske su obaveze povećane za 113 milijardi na ukupno 1918 milijardi.

Daleko najveći nesrazmjer finansijske imovine i finansijskih obaveza ima, uobičajeno, sektor nefinansijskih preduzeća. Njihove su finansijske obaveze na kraju 2010. iznosile 895 milijardi kuna (od toga se više od 400 milijardi odnosi na dionice i udjele, a oko 300 milijardi na kredite), dok im je finansijska imovina bila na nivou 360 milijardi.

izvor: poslovni.hr

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *