Čelnici Evropske unije našli su se pod još većim pritiskom ulagača da do novmebra, odnosno do sastanka grupe G20, osmisle opsežan plan spasa za posrnulu eurozonu. Američki analitičari i ekonomisti zauzimaju se za dokapitalizaciju, u nekim slučajevima i prekapitalizaciju evropskih banaka, jer je to jedini potez koji može vratiti globalno ulagačko povjerenje u Evropu.
Planovi o kapitalnoj injekciji za evropske banke već su na putu, kazao je šef Evropske komisije Jose Barroso za Bloomberg. Nagađanja o tome da je plan dokapitalizacije već napravljen i da će uskoro početi njegovo sprovođenje podigla su Bloombergov indeks evropskih banaka i finansijskih institucija za devet posto krajem prošle nedjelje. Inače, dionice evropskih banaka u prosjeku su ove godine pale 30-ak posto.
Dok jedni zagovaraju hitnu dokapitalizaciju banaka, drugi analitičari smatraju da ni ona neće ohrabriti ulagače. Naime, dokapitalizacija banaka neće imati ništa sa sposobnošću vlada ugroženih država poput Grčke i Italije da ispune fiskalne ciljeve koje im je postavila Evropa.
„Injekcija kapitala bankama neće biti ‘srebrni metak’ koji će riješiti evropsku krizu. Dokapitalizaciju treba sprovesti zajedno s mjerama koje će ublažiti dužničku krizu, jer sam kapital neće popraviti fiskalne slabosti pojedinih članica eurozone“, rekao je za Bloomberg Huw van Steenis, bankarski analitičar londonskog Morgan Stanleya.
221 mlrd. na računu
Bankama bi trebalo oko 148 milijardi eura budu li prisiljene otpisati 60 posto svojeg novca pozajmljenog Grčkoj, 40 posto Portugalu i 20 posto Irskoj. Pojedinačno, najviše novca trebalo bi njemačkom Deutschebanku (9,7 milijardi eura), zatim Commerzbanku (5,1 milijarda eura), a francuskom Societe Generaleu trebalo bi oko šest milijardi eura.
Najveći evropski zajmodavci veliku podršku očekuju i od Evropske centrale banke (ECB). Prema posljednjim podacima, nastavlja se trend parkiranja novca na račune ECB-a. Prekonoćni zajmovi ECB-u najviši su u posljednjih godinu dana i sada Evropska centralna banka na računu ima 221 milijardu eura.
Novi šok za Evropsku uniju došao je u petak iz Velike Britanije. Odluka Bank of England da u ekonomiju Ujedinjenog Kraljevstva ubaci 75 milijardi funti bila je signal da se ta zemlja teško nosi s krizom, no izjave njezina guvernera još su više ustrašile investitore.
Guverner britanske središnje banke Mervyn King juče je za Sky News izjavio da je “ovo najozbiljnija finansijska kriza koju smo vidjeli barem od 30-ih godina, ako ne i u povijesti”.
King je dodao kako se Bank of England mora nositi “s vrlo neobičnim okolnostima“ te postupiti mirno i učiniti pravu stvar, a to je u ovom trenutku “stvaranje dodatnog novca koji će se ubrizgati u privredu”.
Srezani rejtinzi
Istakao je i da je “ekonomsko okruženje bilo nepoznato, a svijet se u posljednja tri mjeseca promijenio” pa je njihov odgovor u obliku kvantitativnog popuštanja od 75 milijardi funti bio potreban. Nešto poslije najave o štampanju nove količine novca rejting kuća Moody's snizila je kreditni rejting 12 britanskih banaka, uključujući Lloyds TSB i RBS.
Moody's ovo rezanje temelji se na uvjerenju da britanska vlada nema namjeru pomagati finansijskim kompanijama nađu li se u nevolji. Međutim, naglasili su da rezanje rejtinga ne reflektuje pogoršanje finansijske snage bankarskog sektora.
Smanjenja rejtinga uzrokovana su Moody'sovom procjenom da je u Velikoj Britaniji uklonjena sistemska podrška za sedam manjih institucija i reducirana ona za pet većih, mnogo važnijih finansijskih institucija, stoji u saopštenju.
RBS banci koju kontroliše vlada rejting je smanjen za dva stupnja, a Lloyds TBS-u za jedan stupanj. Za jedan stupanj manji kreditni rejting odsad ima i britanska filijala španske banke Santander.
‘Trichet je bio sjajan’
Obzirom da Jean Claude Trichet 1. novembra napušta čelo ECB te kormilo prepušta italijanskom bankaru Mariu Draghiu, zamolili smo glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb, Marka Škreba da prokomentariše Trichetov mandat. Škreb je mandat prvog čovjeka EBC-a ocijenio sjajnim pogotovo u jako teškim vremenima nakon 2007. godine.
„Iako je mandat ECB-a jasan, a to je održanje stabilnosti cijena tj. inflacija u eurozoni blizu, ali ispod 2 posto godišnje, on je uspio očuvati u vrlo teškim vremenima stabilnost cijena (iako je bilo godina da je inflacija viša od dva posto uglavnom je bila vrlo blizu te brojke) i finansijsku stabilnost. Nemojmo zaboraviti da je ECB nova institucija, da se radi o jednoj monetarnoj politici na prostoru od sada 17 vrlo heterogenih zemalja s različitim privrednim karakteristikama i sa vrlo različitim prošlostima“, rekao je.
Uprkos oštrim kritičarima, kojih uvijek ima, Škreb je Trichetov mandat bezrezervno ocijenio kao veliki uspjeh. Osim što je od EBC-a učinio respektabilnu centralnu banku, sačuvao je i nezavisnost uprkos velikim političkim pritiscima, a ipak je bio realista s programima pomoći banaka i otkupom hatrtija od vrijednosti.
„To je bila vrlo teška ravnoteža između krutog, gotovo udžbeničkog pristupa monetarnoj politici koju su neki zagovarali i realpolitik-e stvarnosti najveće privredne i finansijske krize u posljednjih 70 godina sve u uslovima mlade, još nedovoljno kredibilne institucije“, zaključio je Škreb.
izvor: bisness.hr
