Znatnije jačanje kineskog juana moglo bi da smanji američki trgovinski deficit čak za trećinu i da doprinese otvaranju novih radnih mjesta u SAD.
Stručnjaci američkog Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson navode da bi rast kursa juana, međutim, takođe doveo do destabilizirajućeg skoka nezaposlenosti u Kini i podstakao trgovinski rat koji bi ponovo gurnuo svjetsku ekonomiju u duboku recesiju.
Te dvije suprotstavljene mogućnosti američki zakonodavci moraju da uzmu u obzir pri odlučivanju da li da usvoje prijedlog zakona kojim bi se Peking primorao da dozvoli brže jačanje svoje valute.
Debata o tome da li je juan potcijenjen je uglavnom završena i ostala su samo neslaganja o tome koliko daleko i koliko brzo treba da se odvija aprecijacija kineske valute.
Peking je ukazao da je postepeno jačanje juana u njegovom najboljem interesu i dozvolio je svojoj valuti da napreduje za oko 6,5 odsto od juna 2010.
Pobornici vršenja pritiska na Kinu tvrde da potcijenjeni juan daje nepravičnu prednost kineskim izvoznicima, što nanosi štetu američkoj ekonomiji.
Fred Bergsten, direktor Petersona i veliki kritičar valutne politike Kine, procijenjuje da bi jačanje juana za 20 odsto moglo smanjiti američki deficit tekućih plaćanja za 50 do 100 milijardi dolara. Ekstremnije jačanje od, na primjer, 40 odsto, dovelo bi do znatno veće redukcije od čak 200 milijardi dolara.
Oko polovine tog smanjenja bilo bi ostvareno porastom američkog izvoza, prije svega u Kinu, ali i u druge zemlje u kojima je Kina sada dominantni trgovinski partner, dok bi druga polovina bila rezultat smanjenja uvoza iz Kine.
U SAD se otvara oko 6.000 radnih mjesta na svaku milijardu dolara poboljšanja trgovinskog bilansa, tako da bi 100 milijardi dolara smanjenja deficita tekućih plaćanja donijelo 600.000 novih radnih mjesta.
To je više nego što je u anemičnoj američkoj ekonomiji ukupno otvoreno u posljednjih šest mjeseci i dovoljno za sniženje stope nezaposlenosti od 9,1 odsto za oko četiri desetine procentnog poena.
Ne dijele, međutim, svi mišljenje Bergstena. Pojedini ekonomisti tvrde da bi jačanje juana jednostavno prenijelo proizvodnju u druge zemlje sa jeftinom proizvodnjom, kao što su Bangladeš i Vijetnam, i da bi SAD i dalje ostale nekonkurentne.
Pojedine američke poslovne grupacije su izrazile odlučno protivljenje prijedlogu zakona za koji se zalaže Senat, kojim bi bilo omogućeno da SAD uvode kaznene carine na uvoz iz zemalja sa vještački potcijenjenim valutama, pridružujući se time oštrom upozorenuju Kine da Kongres rizikuje da podstakne trgovinski rat.
Podaci američkog ministarstva trgovine pokazuju da je američki trgovinski deficit u 2011. do kraja jula iznosio 428 milijardi dolara, prema 367 milijardi dolara u istom periodu lani. Kina je u tom deficitu učestvovala sa oko 37 odsto.
Za kinesku ekonomiju bi jači juan usporio rast i povećao nezaposlenost za 0,4 odsto, odnosno za oko tri miliona ljudi od radne snage koja dostiže 780 miliona. Jači juan bi, međutim, pomogao u suzbijanju inflacije koja je u avgustu iznosila 6,2 odsto na godišnjem nivou, što je daleko iznad vladinog cilja od četiri odsto u 2011.
izvor: Tanjug
