Za koliko se može kupiti Hrvatska

Za 140 milijardi kuna možete kupiti sve što u Hrvatskoj ovoga trenutka kotira na berzi. Sve hrvatske kotirajuće dionice mogu se dobiti za 6,3 posto Applea ili za 30 posto Siemensa.

A prije četiri godine, krajem 2007. godine, za hrvatske bi firme trebalo dati 40 posto Applea ili 48,5 posto Siemensa. U međuvremenu, tržišna kapitalizacija Applea je skočila sa 119,3 na 296,1 milijardu eura, dok se tržišna kapitalizacija na Zagrebačkoj berzi stropoštala sa 48,1 na 18,7 milijardi eura! Istovremeno, Slovencima je bilo još gore: njihova najvrednija preduzeća su zadnjeg dana 2007. vrijedjela 22 milijarde eura, a zadnjeg dana septembra ove godine samo 6,3 milijarde eura, dakle tri i po puta manje!

Političarima i jedne i druge zemlje glavni je krivac za pad berze globalna recesija, koja je srušila vrijednosti dionica svuda u svijetu. Ali, to je samo dio priče. Slovenski dnevni list Finance krivcima za pad proglašava socijalnu državu (socijalnu za elite, ne za sve), demoniziranje stranaca, ekonomski neodrživ socijalni dijalog, skupu i krutu regulativu i tako dalje. Sve to vrijedi i za Hrvatsku. Nekonkurentni smo pa smo stranim ulagačima sve manje zanimljivi, a kapital je, kako kaže vlasnik Orbica Branko Roglić, poput vode: uvijek nađe rupu kroz koju će iscuriti. U slučaju berze, uvijek nađe berzu na kojoj će više zaraditi ili neke druge vrijednosti u koje će ulagati. Sjetimo se samo silovitog uzleta zlata i švajcarskog franka u trenucima kad su berzanski indeksi padali, a dužnička kriza rušila rejtinge državama.

Dio krivice za oštar pad vrijednosti svakako nose i napuvane cijene dionica uoči krize. Bio je to balon za koji se znalo da se mora ispuvati. Jedan od naših većih problema jest nedostatak novih izdanja dionica. Nedavno su na berzu uvrštene dionice Luke Ploče i to je podiglo tržišnu kapitalizaciju. I kod drugih hrvatskih kompanija, posebno onih u državnom vlasništvu, voljeli bismo vidjeti slične poteze, odnosno izlazak na tržište, kaže Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke berze. Igrači na berzi ne očekuju da će se nešto osobito dogoditi u narednih nekoliko mjeseci.

Optimizam bi mogle donijeti promjene nakon izbora te približavanje ulaska u EU. No, optimizam ujedno ne znači i siguran rast cijena dionica. Bude li svijet poharala nova runda krize, i Hrvatska će biti pogođena pa će joj vrijednosti dionica padati, no zahvaljujući izborima i ulasku u EU taj bi pad trebao biti manji nego bez tih ključnih događaja.

Kad ćemo napokon biti skuplji? To jest, kad će Hrvatska koštati koliko je koštala 2007. godine? Za to treba čekati još godinama, kažu nam sagovornici. Najprije moramo imati čvrst privredni rast, uspješna preduzeća, nova izdanja dionica na berzi, nove menadžere, nove moderne kompanije, novi pristup stranim ulagačima… I državu koja razmišlja i radi drugačije nego danas. Dok je tržište kapitala trpjelo pomor zbog pada cijena, državne finansije su se svih ovih godina ponašale kao da se ništa posebno ne događa.

Kad će biti bolje: Prognoze brokera o rastu dionica na berzama

Goran Vorkapić, broker Centar banke: Nedostaju nam nove dionice na berzi

Tržišna kapitalizacija u Hrvatskoj je pala, no isto se dogodilo i drugdje u svijetu. Prošli smo kroz krizu i logično je da nam dionice i kompanije sada manje vrijede. Ono što nam hronično nedostaje, to je priliv novih dionica na berzu. Problem je što i naša preduzeća na berzu ne gledaju kao na mjesto na kojem mogu dobiti kapital, već se kod finansiranja pretežno orijentišu na banke. Zasad nema naznaka da će se stanje na burzi u dogledno vrijeme promijeniti.

Vilim Klemen, direktor Momentum brokera: I dalje zavisimo o stanju na svjetskom tržištu

Tržišna kapitalizacija u Hrvatskoj pala je zbog krize u cijelom svijetu, ali i zbog činjenice da su pretkrizne 2007. i 2008. bile doista rekordne godine na našem tržištu, koje je tada bilo precijenjeno i u recesiji je znatno palo, dok je pad u svijetu iznosio 15 do 20 posto. Naše će tržište i dalje biti pod uticajem onoga što se događa u svijetu, pri čemu su ključna zbivanja dužnička kriza u eurozoni, donošenje budžeta u SAD-u i usporavanje privrednog rasta Kine.

Matej Modrovčić, član Uprave Hypo-Alpe-Adria Investa:Kakva privreda, takve i dionice

Kretanja na dioničkom tržištu usko su vezana uz kretanja u privredi, a ono pokazuje znakove pada. Po tome se ne razlikujemo od ostalih, jer je vrijednost dionica svima potonula. Razlog tome je recesija i prisutna averzija prema riziku. Sve se to odrazilo na tržište dionica. Popravljanje privredne krvne slike i rješavanje Grčke, kao i naš skori ulazak u EU, elementi su koji bi trebali dati pozitivan impuls za tržište, no to neće biti dovoljno.

izvor: limun.hr

Check Also

Euronext i švajcarski SIX zainteresovani za preuzimanje Madridske berze

Panevropski berzanski operater Euronext i švajcarski SIX u ponedjeljak su započeli borbu za preuzimanje Madridske …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *