Vodeće austrijske banke kao što su Erste i Rajfajzen imaju problema s ispunjavanjem kapitalnih zahtjeva koje je pred njih postavio regulatorni okvir Bazel tri, koji od ovih banaka zbog njihove izloženosti tržištima istočne Evrope traži dodatno rezervisanje kapitala od sedam odsto.
Poznavaoci austrijskog bankarskog tržišta smatraju da tamošnje banke nemaju samo problema sa svojim istočnoevropskim bankama-kćerkama, već da bi problema moglo biti i s italijanskom podružnicom Rajfajzena zbog zabrinutosti globalnih investitora stanjem italijanskih javnih finansija.
Prema pisanju austrijskog dnevnika “Standard”, to pitanje bilo je i na dnevnom redu sastanka bankara s izvršnim direktorom austrijske centralne banke Andreasom Itnerom.
Austrijski bankarski sektor suočio se s problemima koje je imala industrija čelika 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka, a to je da je strukturno slab, i morao bi biti restrukturisan, ocjenjuje Franc Han s Instituta za ekonomska istraživanja.
Finansijska kriza je te probleme samo dodatno naglasila. Pod udarom krize, austrijska država je u Erste grupu ubrizgala 1,2 milijarde, a u Rajfajzen 1,75 milijardi evra.
“Iako se očekivalo da će banke do kraja godine vratiti taj iznos, od toga najvjerovatnije neće biti ništa. `So na ranu` austrijskim bankarima dodatno je stavio mađarski premijer Viktor Orban svojim modelom pomoći dužnicima u švajcarskom franku, zaključuju austrijski mediji.
Nakon brojnih rasprava na raznim nivoima, u decembru 2010. godine, pod nazivom Bazel 3 donesene su izmjene i dopune regulatornog okvira poznatog kao Bazel 2. Glavni cilj nove regulative jeste da se učvrste pravila o kapitalu i likvidnosti i da se izgradi otporniji bankarski sektor. Primjena novih pravila ima cilj da uvede sigurnosnu mrežu koja će bankarski sektor štititi od ekonomskih potresa i šokova, kao i da uvođenjem strožih kvalitativnih i kvantitativnih kriterijuma za garantovani kapital i globalnog standarda likvidnosti, spriječi širenje tih šokova na druge dijelove privrede.
izvor: capital.ba
